Znamo li kako biramo prijatelje?<\/p>\n\n\n\n
Prijatelji su bogatstvo u \u017eivotu i uvijek se napominje kako je va\u017enije imati nekoliko pravih prijatelja nego puno raznih poznanika s kojima se ne ostvaruje dublji i intimniji kontakt. Kad se radi o biranju prijatelja u \u017eivotu, vjerojatno \u0107emo svi vi\u0161e \u201ekliknuti\u201c s onima s kojima imamo razne zajedni\u010dke interese, stavove, mi\u0161ljenja, iako to nikako ne zna\u010di da se nu\u017eno moramo po svemu poklapati.<\/p>\n\n\n\n
Pored toga va\u0161i prijatelji i vi vjerojatno imate jednak ili bar sli\u010dan ukus po pitanju filmova, hrane ili zajedni\u010dkih vrijednosti, no onaj pravi test prijateljstva bi mo\u017eda mogao le\u017eati u, ni vi\u0161e ni manje nego – genetici.<\/p>\n\n\n\n
Nije nikakva \u0161ala, nova studija je pokazala da sa svojim prijateljima dijelimo puno vi\u0161e genetskih sli\u010dnosti nego \u0161to je to slu\u010daj s nekim strancima. Imamo li mo\u017eda \u0161esto osjetilo za prepoznavanje genetski odgovaraju\u0107ih ljudi? Te\u0161ko.<\/p>\n\n\n\n
Tim znanstvenika s tri sveu\u010dili\u0161ta (Stanford, Wisconsin i Duke) je pregledao \u010dak pet i pol tisu\u0107a ameri\u010dkih adolescenata i tom prilikom proveo niz genetskih testova izme\u0111u pojedinih prijatelja, a sve kako bi utvrdili koliko oni imaju u stvari genetskih sli\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n
Ispostavilo se kako prijatelji imaju \u010dak oko dvije tre\u0107ine zajedni\u010dkog genetskog materijala, a isto toliko sli\u010dnosti otprilike imaju i bra\u010dni partneri.<\/p>\n\n\n\n
Razlog tome je, tvrde stru\u010dnjaci, taj \u0161to s ljudima s kojima se dru\u017eimo dijelimo i razne bliske karakteristike – na primjer, odrastali smo u sli\u010dnoj ekonomskoj situaciji, imamo dosta sli\u010dan nivo obrazovanja, sli\u010dno podrijetlo i izgled \u2013 \u0161to se naziva dru\u0161tvenom homofilijom.<\/p>\n\n\n\n
Drugo je obja\u0161njenje, pak, da ljudi formiraju svoja prijateljstva u okviru prili\u010dno sli\u010dnih dru\u0161tvenih okru\u017eenja. To bi zna\u010dilo da smo, primjerice, i\u0161li u istu \u0161kolu kao i na\u0161i prijatelji, da \u017eivimo u istom gradu ili u istom predjelu grada.<\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dnjaci takve povezanosti nazivaju socijalnim strukturiranjem, a vode\u0107i autor ove studije, Benjamin Dominigue, tvrdi kako to ima jako bitnu ulogu u \u010dinjenici da bliski prijatelji imaju sli\u010dnu genetiku.<\/p>\n\n\n\n
“Biraju li pojedinci aktivno da budu okru\u017eeni ljudima sli\u010dnima sebi ili je za takvo \u0161to zaslu\u017eno socijalno strukturiranje, koje utje\u010de na sve nas? Na\u0161i dokazi potvr\u0111uju da, uz du\u017eno po\u0161tovanje prijateljima, to najve\u0107im dijelom ovisi od socijalnih struktura”, zaklju\u010dio je Dominigue.<\/p>\n\n\n\n