Znanstvenici s University of Liverpool i Karolinska Institute iz \u0160vedske su pod vodstvom prof. Susan Wray proveli studiju u kojoj su do\u0161li do otkri\u0107a kako bi soda bikarbona mogla povoljno utjecati na tijek poroda.<\/p>\n\n\n\n
Prema britanskim istra\u017eiva\u010dima, soda bikarbona smanjuje kiselost oko maternice i mogla bi u velikoj mjeri smanjiti broj carskih rezova. U prethodnim istra\u017eivanjima prof. Wray je prona\u0161la vezu izme\u0111u neuspjelih trudova i kiselosti maternice.<\/p>\n\n\n\n
Oko 10% prvorotkinja ima problema na porodu zbog neuspjelih kontrakcija maternice. Obi\u010dno im se daje oksitocin, ali u nekim slu\u010dajevima ni uz pomo\u0107 njega \u017eene ne mogu roditi prirodnim putem pa carski rez postaje jedina opcija.<\/p>\n\n\n\n
U Velikoj Britaniji svake godine ima oko 700 000 poroda, a u 25 % slu\u010dajeva \u017eene rode uz pomo\u0107 carskog reza.<\/p>\n\n\n\n
U svojoj studiji prof. Susan Wray je uklju\u010dila 100 \u017eena koje su imale te\u017eak porod. Dala im je bikarbonat u obliku napitka kao i oksitocin. U isto vrijeme znanstvenici su prou\u010davali 100 \u017eena koje su primile samo oksitocin.<\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dnjaci su do\u0161li do sljede\u0107ih rezultata: broj \u017eena koje su imale vaginalni porod je porastao za 17%. Znanstvenici su bili odu\u0161evljeni ishodom. Uspjeli su pove\u0107ati \u0161anse da se porod odvije prirodnim putem. Posebno su zadovoljni jer se ovdje radi o sigurnom i jeftinom na\u010dinu tretiranja ozbiljnih problema vezanih uz poro\u0111aj. Soda bikarbona je dostupna svugdje i za nju nije potrebno izdvajati velika nov\u010dana sredstva. Sljede\u0107i korak je primjenjivanje ovih spoznaja u drugim centrima.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici smatraju kako bi ova metoda bila jako korisna u zemljama u razvoju u kojima je zdravstveni sustav lo\u0161 i u kojima slaba zdravstvena skrb mo\u017ee dovesti do pote\u0161ko\u0107a prilikom poroda koje bi mogle biti opasne po \u017eivot i za majku i za bebu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nevjerojatna pomo\u0107 koja je nadohvat ruke<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066061,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16336],"tags":[23234,16699,17097,23222,17007,23235,17762],"class_list":["post-21043609","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-kemija","tag-bikarbonat","tag-maternica","tag-porod","tag-reprodukcija","tag-trudnoca","tag-vaginalni-porod","tag-zene"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043609","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043609"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043609\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066062,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043609\/revisions\/21066062"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043609"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043609"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043609"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}