{"id":21043621,"date":"2022-05-20T10:59:00","date_gmt":"2022-05-20T08:59:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043621"},"modified":"2022-05-20T11:13:03","modified_gmt":"2022-05-20T09:13:03","slug":"evo-zasto-nikada-ne-treba-zaustavljati-kihanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/evo-zasto-nikada-ne-treba-zaustavljati-kihanje\/","title":{"rendered":"Evo za\u0161to nikada ne treba zaustavljati kihanje"},"content":{"rendered":"\n

Kihanje je poluautonomno, konvulzivno izbacivanje zraka iz plu\u0107a kroz nos i usta, a obi\u010dno je uzrokovano prisustvom stranih \u010destica i iritantima nosne sluznice.<\/p>\n\n\n\n

Zapo\u010dinje u \u017eivcima i bitna je stavka imunolo\u0161kog sustava. Ono poma\u017ee organizmu da ostane zdrav \u010diste\u0107i nos od bakterija i virusa. Kad se iz nekog razloga pokrene “centar za kihanje” u mozgu, on \u0161alje signale da se usta, o\u010di i grlo moraju stegnuti. Nakon toga se prsni mi\u0161i\u0107i naglo ste\u017eu, a opu\u0161taju se oni u grlu \u2013 upravo tako izgleda kihanje pri kojem zrak, zajedno sa sluzi izlazi iz usta i grla. I sve to pri brzini od 150 ili 160 km\/h pri \u010demu je tijelo u stanju u zrak izbaciti i 100 000 bacila.<\/p>\n\n\n\n

Nedavno je mu\u0161karac u Velikoj Britaniji pri poku\u0161avanju zaustavljanja sna\u017enog kihanja znatno ozlijedio svoje grlo. Naime, jedva je gutao i govorio zato \u0161to je blokirao istovremeno i nos i usta pa je nakon toga nastupilo oticanje vrata, a uslijedili su i jaki bolovi u grlu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Yang et al., BMJ Case Reports<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Stiskanje nosa i usta u trenutku kada treba do\u0107i do kihanja, u onim ekstremnijim slu\u010dajevima, mo\u017ee dovesti \u010dak do rupture stra\u017enjeg dijela grla. Na to upozoravaju lije\u010dnici. Doti\u010dni britanski pacijent je proveo tjedan dana u bolnici upravo zbog rupture \u017edrijela, a s obzirom na o\u0161te\u0107enje je morao biti hranjen na cjev\u010dicu.<\/p>\n\n\n\n

Preko infuzije je dobivao tako\u0111er i antibiotike kako bi se sprije\u010dila upala tkiva, a na skeniranju su se vidjeli mjehuri\u0107i zraka u mi\u0161i\u0107ima prsa ovog 34-godi\u0161njaka, izvijestio je tako stru\u010dni medicinski magazin BMJ Case Reports.<\/em><\/a><\/p>\n\n\n\n

\u201cPacijent je otpu\u0161ten uz savjet kako bi trebao izbjegavati opstruiranje obje nosnice dok ki\u0161e. To je opasan potez i trebalo bi ga izbjegavati\u201d, navodi se \u010dlanku \u010dasopisa. No daleko od toga da su to jedine opasnosti. I u manje ekstremnim situacijama mogu\u0107e su ozljede \u2013 sve od pucanja kapilara pa do pucanja bubnji\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Ako kihanje nasilno stopiramo, sav pritisak onda odlazi u neki drugi dio tijela koji mo\u017ee stradati. Sprje\u010davanjem kihanja pritisak mo\u017ee oti\u0107i u u\u0161i pa mo\u017ee nastupiti puknu\u0107e bubnji\u0107a, gubitak sluha ili vrtoglavica. Osim toga, tako\u0111er se mogu o\u0161tetiti kapilare u o\u010dima, odnosno, mogu puknuti zbog pritiska. Postoji i potencijalna opasnost od ozljeda vrata.<\/p>\n\n\n\n

U 2011. je jedna bostonska bolnica izvijestila kako je jedan 38-godi\u0161njak, poku\u0161avaju\u0107i blokirati kihanje na isti na\u010din kao Britanac, pretrpio frakturu grkljana.
Zaklanjanje usta rukom za vrijeme kihanja je znak dobrih manira i izbjegavanja preno\u0161enja potencijalno \u0161tetnih stvari na druge, no potpuno blokiranje kihanja je naprosto opasno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedan Britanac si je uni\u0161tio grlo<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065566,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[17885,17336,23180,23179],"class_list":["post-21043621","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-kihanje","tag-nos","tag-sluznica","tag-usta"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043621","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043621"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043621\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065567,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043621\/revisions\/21065567"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043621"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043621"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043621"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}