Preciznim odre\u0111ivanjem koji \u0107e pacijent kada umrijeti mogu se njegovi zadnji dani u\u010diniti kvalitetnijima.<\/p>\n
Znanstvenici sa Stanford sveu\u010dili\u0161ta su razvili umjetnu inteligenciju koja mo\u017ee predvidjeti kad \u0107e pacijenti preminuti, s \u010dak 90% to\u010dnosti. Dok to na prvi pogled mo\u017eda djeluje i vi\u0161e nego jezivo, razvojni tim znanstvenika dr\u017ei kako bi taj njihov rad mogao prili\u010dno pobolj\u0161ati palijativnu skrb pacijenata i njegovih obitelji.<\/p>\n
Preciznim utvr\u0111ivanjem kad bi smrtno bolesni pacijent trebao preminuti, mogu se njegove \u017eelje slo\u017eiti po prioritetu te tako osigurati obavljanje va\u017enih razgovora prije nego \u0161to za to bude prekasno.<\/p>\n
U ovoj su studiji znanstvenici sa Stanforda objasnili kako postoji velika razlika izme\u0111u na\u010dina na koji pacijenti \u017eele provesti ostatak svojih \u017eivota, i na\u010dina na koji se to zaista i dogodi.<\/p>\n
Istra\u017eivanja su pokazala da \u010dak oko 80% Amerikanaca \u017eeli provesti svoje posljednje dane u vlastitom domu, no do 60% njih na kraju umre u bolnici.<\/p>\n
Kako bi smanjili ovakvu neproporcionalnost znanstvenici su istrenirali duboku neuralnu mre\u017eu s podacima iz Elektronskog zdravstvenog arhiva iz Stanfordske bolnice i dje\u010dje bolnice Lucile Packard, s podacima od oko 2 milijuna pacijenata.<\/p>\n
\u201cUspjeli smo napraviti predvidljivi model upotrebljavaju\u0107i prikupljene podatke. Sama koli\u010dina podataka nam je omogu\u0107ila da napravimo model predvi\u0111anja smrtnosti temeljem svih uzroka, umjesto da se radi o modelu za specifi\u010dne bolesti ili demografske skupine.\u201d<\/p>\n
Jo\u0161 uvijek nije jasno kome i kada treba palijativna skrb. \u201cKriteriji za odlu\u010divanje kojim bi pacijentima poslu\u017eila palijativna skrb mogu ponekad biti te\u0161ko eksplicitno obja\u0161njivi\u201d, tvrde autori u svom radu. \u201cNa\u0161 se pristup koristi dubokim u\u010denjem kako bi pregledao pacijente koji su primljeni u bolnicu i identificirao upravo one kojima \u0107e ta vrsta skrbi najvjerojatnije biti potrebna.<\/p>\n
Algoritam predvi\u0111a smrtnost svakog pacijenta unutar 12 mjeseci te rabi to predvi\u0111anje da bi dao preporuke za palijativnu skrb.\u201d<\/p>\n
Iako taj sam proces mo\u017ee biti itekako koristan, postoji ipak jedan izazov, zbog prirode samog algoritma znanstvenici nisu jo\u0161 u stanju znati na \u010demu to\u010dno on temelji svoja predvi\u0111anja. No u ovakvoj vrsti primjene, tvrde kako znanje o tome za\u0161to je doneseno neko konkretno predvi\u0111anje – nije nu\u017eno od tolike va\u017enosti.<\/p>\n
\u201cPrimjena palijativne skrbi nije vezana uz razlog za\u0161to se netko razbolio\u201d, poru\u010dio je znanstvenik Kenneth Jung. \u201cTo se razlikuje od hipotetskog slu\u010daja kada netko umire i mi onda trebamo odabrati za njega najbolji tretman, a u kojem slu\u010daju ba\u0161 \u017eelimo onda znati \u0161to uzrokuje simptome. Ipak, u ovoj situaciji to nije ba\u0161 toliko bitno dokle god mi \u010dinimo sve \u0161to je potrebno.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U pitanju je precizan sustav koji predvi\u0111a kraj \u017eivota pacijenta<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043688,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[17698,17261],"class_list":["post-21043689","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-smrt","tag-umjetna-inteligencija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043689","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043689"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043689\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043689"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043689"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043689"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}