{"id":21043748,"date":"2018-01-23T18:07:34","date_gmt":"2018-01-23T17:07:34","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043748"},"modified":"2018-01-25T03:27:46","modified_gmt":"2018-01-25T02:27:46","slug":"znate-li-kakvog-je-mirisa-svemir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znate-li-kakvog-je-mirisa-svemir\/","title":{"rendered":"Znate li kakvog je mirisa svemir?"},"content":{"rendered":"

Jeste li se kad zapitali kako miri\u0161e svemir?
\nAko ste bili na automobilskim utrkama mo\u017eda ste ve\u0107 dobili pribli\u017ean dojam kako je u beskrajnom me\u0111uzvjezdanom prostoru.<\/p>\n

To je jedna \u0161arolika kombinacija vru\u0107eg metala, ro\u0161tiljskog dima i plinova koji se dobiju nakon sagorijevanja dizela, a izvor i glavni krivac upravo takvog specifi\u010dnog mirisa su – umiru\u0107e zvijezde, navode znanstvenici.<\/p>\n

Nusproizvod umiranja zvijezda su odre\u0111eni spojevi nimalo ugodnog mirisa – policikli\u010dni aromati\u010dni ugljikovodici (PAH). To su upravo oni spojevi koji se osloba\u0111aju tako\u0111er ro\u0161tiljanjem mesa.<\/a><\/p>\n

Te molekule su rasute po \u010ditavom svemiru i\u00a0zauvijek plutaju okolo pojavljuju\u0107i se u tako kometima, meteorima i svemirskoj pra\u0161ini”, obja\u0161njava Louis Allamandola, osniva\u010d i voditelj Laboratorija astrofizike i astrokemije u NASA-inom istra\u017eiva\u010dkom centru “Ames”. Navodi se i kako su ti ugljikovodici mogu\u0107a osnova najranijih oblika \u017eivota na na\u0161em planetu. Spomenuti policikli\u010dni aromati\u010dni ugljikovodici se mogu na\u0107i u ugljenu, nafti, pa i u hrani.<\/p>\n

Ljudi, dakako, ne mogu osjetiti miris svemira, ali astronauti koji izlaze iz Me\u0111unarodne svemirske stanice u “\u0161etnju” mogu. I opisuju to kao miris pr\u017eenog ili pregorjelog odreska.<\/p>\n

Miris svemira je toliko izra\u017een da je prije 3 godine NASA tra\u017eila od Stevena Piercea iz “Omega Ingredients”, kompanije koja se ina\u010de bavi proizvodnjom mirisa, da proizvede “miris svemira”za trening simulacije za astronaute. “Nedavno smo proizveli i miris Mjeseca, a astronauti su ga uspore\u0111ivali s barutom”, tvrdi Pierce.<\/p>\n

Znanstvenici poja\u0161njavaju da je Sun\u010dev sustav osobito aromati\u010dan, jer je pun uglji\u010dnog dioksida, uz malo kisika. Ba\u0161 kao \u0161to je i kod automobila, ukoliko nema dovoljno kisika, po\u010dne se javljati \u010da\u0111a i osje\u0107ati neugodan miris.<\/p>\n

Zvijezde koje su bogate kisikom imaju aromu koja podsje\u0107a na ro\u0161tilj za ugljen, dok izvan Mlije\u010dne staze mirisi mogu\u00a0 zaista biti zanimljivi, tvrde znanstvenici.<\/p>\n

U mra\u010dnim dijelovima svemira su molekularni oblaci puni \u010destica sitne pra\u0161ine koje odlikuje cijela paleta mirisa – od slatkog \u0161e\u0107era pa do sumporastog smrada trulih jaja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pregorjeli odresci i automobilske utrke<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043750,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16323],"tags":[18053,16829,18006],"class_list":["post-21043748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-svemir","tag-astronauti","tag-miris","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043748"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043748\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043750"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}