{"id":21043753,"date":"2018-01-23T19:08:52","date_gmt":"2018-01-23T18:08:52","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043753"},"modified":"2018-01-24T14:27:16","modified_gmt":"2018-01-24T13:27:16","slug":"ovo-se-dogada-tijelu-nakon-gutanja-deterdzenta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ovo-se-dogada-tijelu-nakon-gutanja-deterdzenta\/","title":{"rendered":"Ovo se doga\u0111a tijelu nakon gutanja deterd\u017eenta"},"content":{"rendered":"<p>Ako ste prethodni tjedan bili online zasigurno ste nai\u0161li na vijest o novom \u0161tetnom internetskom trendu koji se pro\u0161irio me\u0111u djecom i tinejd\u017eerima u Sjedinjenim Dr\u017eavama.<\/p>\n<p>Takozvani &#8220;Tide Pod izazov&#8221; je postao viralan, a radi se o gutanju kapsula za pranje rublja u obliku jastu\u010di\u0107a. Alarmantni trend videosnimki tinejd\u017eera koji grickaju opasne kapsule deterd\u017eenta je preplavio dru\u0161tvene mre\u017ee.<\/p>\n<p>Kako to\u010dno takvi jastu\u010di\u0107i puni deterd\u017eenta uni\u0161tavaju tijelo, objasnili su stru\u010dnjaci. Gutanje, naime, mo\u017ee uzrokovati kemijske opekline u svakom dijelu tijela koji dotakne.<\/p>\n<p>Prvi izazov gutanja jastu\u010di\u0107a koncentriranog deterd\u017eenta je postao je viralan 7. sije\u010dnja i od tog datuma je oko 40 ameri\u010dkih tinejd\u017eera zavr\u0161ilo u bolnici zbog trovanja. Deterd\u017eent sadr\u017ei mnogobrojne kemikalije koje u malim koli\u010dinama mogu biti relativno sigurne, ali kad su kondenzirane u jastu\u010di\u0107u, sastojci mogu nagristi membrane masnih stanica te uzrokovati kemijsko spaljivanje ko\u017ee, usta, o\u010diju, grla i probavnog sustava.<\/p>\n<p>Deterd\u017eent je gusto nabijen u jastu\u010di\u0107 i zatvoren plasti\u010dnom membranom, \u0161to daje odre\u0111eni pritisak. \u201cUkoliko ga progutate i u\u0111e vam u grlo, tamo opasnost tek zapo\u010dinje\u201d, poru\u010duje voditelj Bolni\u010dkog centra za trovanja u Ohiju Henry Spiller.<\/p>\n<p>Prvo \u0161to se zapa\u017ea \u010dim se zagrize jastu\u010di\u0107 je gorak i neugodan okus. To je zbog denatonijeva benzoata, sastojka koji je dodan upravo da ljude (uglavnom djecu koja ga gre\u0161kom probaju) odvrati od gutanja.<\/p>\n<p>Problem je, me\u0111utim, nastao jer su se tinejd\u017eeri po\u010deli natjecati u gutanju upravo zato \u0161to je deterd\u017eent izuzetno neugodnog okusa. Najgore je od svega to \u0161to, \u010dim se jastu\u010di\u0107 raspadne u ustima, mo\u017ee ve\u0107 biti prekasno za popravljanje \u0161tete, \u010dak i onda kad odmah nakon toga ispljunete sadr\u017eaj.<\/p>\n<p>\u201cIritacija dovodi do ka\u0161ljanja i mu\u010dnine kod ve\u0107ine ljudi\u201d, tvrdi Spiller. Budu\u0107i da se to ne razbla\u017euje kao deterd\u017eent pakiran u boci, visoko koncentrirane sapunske kemikalije odmah nagrizaju u trenucima kontakta.<\/p>\n<p>\u201cAko vam to dospije u stra\u017enji dio grla, epiglotis i \u017edrijelo i tamo ostane kratko vrijeme, onda doslovno spaljuje tkivo\u201d, poja\u0161njava Spiller. Spaljivanje \u017edrijela ili grla mo\u017ee jedenje, pijenje ili samo disanje u\u010diniti vrlo bolnim i te\u0161kim. Ako se epiglotis spali (poklopac tkiva koji pokriva di\u0161ne puteve, tako da hrana i teku\u0107ina ne ulaze u plu\u0107a) on mo\u017ee postati ote\u010den i ne otvarati se na na\u010din na koji treba pa bi moglo do\u0107i do te\u0161ko\u0107a sa slanjem zraka u plu\u0107a.<\/p>\n<p>Kad kemikalije dospiju do plu\u0107a, spaljuju krhke vre\u0107ice zraka kroz koje tijelo apsorbira kisik i ispu\u0161ta uglji\u010dni dioksid. Kad se ta tkiva zapale koncentriranim sredstvima, \u201crazmjena zraka ne radi dobro.\u201d Propala razmjena zraka tako mo\u017ee ostaviti \u010dovjeka bez kisika ili hipoksi\u010dnog, \u0161to mo\u017ee zauzvrat potisnuti sredi\u0161nji \u017eiv\u010dani sustav.<\/p>\n<p>U rijetkim slu\u010dajevima djeca zavr\u0161avaju i u komi koja ponekad traje danima nakon \u0161to bi pojeli deterd\u017eent, tvrdi Spiller.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Laundry pods latest target of teenage dares\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/5mcTJFmeC6A?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Opasne posljedice tinejd\u017eerskog internetskog trenda<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043741,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[19785,19786,16584,19788],"class_list":["post-21043753","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-challenge","tag-izazov","tag-kemikalije","tag-tinejdzeri"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043753","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043753"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043753\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043741"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043753"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043753"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043753"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}