{"id":21043783,"date":"2018-01-25T20:43:15","date_gmt":"2018-01-25T19:43:15","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043783"},"modified":"2018-01-26T02:39:06","modified_gmt":"2018-01-26T01:39:06","slug":"zasto-se-boja-kose-mijenja-s-vremenom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-se-boja-kose-mijenja-s-vremenom\/","title":{"rendered":"Za\u0161to se boja kose mijenja s vremenom?"},"content":{"rendered":"<p>Mnogima od nas kosa prirodno potamni za jednu nijansu tijekom djetinjstva i adolescencije. Nije uop\u0107e neobi\u010dno da kosa prirodno plavih osoba postane kasnije tamnije plave boje ili svjetlije sme\u0111e onda kada odrastu.<\/p>\n<p>Za\u0161to je to, zapravo, tako? Uostalom, ukoliko je boja na\u0161e kose samo proizvod na\u0161e genetike, pomalo je za o\u010dekivati da se ne mijenja dalje u tijeku \u017eivota. Ili barem ne dok ne osijedimo. Ili to nije tako?<\/p>\n<p>Sve se, u stvari, svodi na melanin i koli\u010dinu koliko ga to\u010dno imamo ili nemamo. Melanin je \u0161iroko upotrebljavani termin za grupu pigmenata koji su odgovorni za kontroliranje prirodne boje na\u0161e ko\u017ee, o\u010diju i kose.<\/p>\n<p>Postoje tako dva specifi\u010dna tipa melanina koji zajedno odre\u0111uju prirodnu boju na\u0161e kose &#8211; eumelanin i feomelanin. Eumelanin je onaj koji je odgovoran za tamnu kosu, \u0161to bi zna\u010dilo da ljudi koji imaju puno eumelanina tako\u0111er imaju tamniju nijansu sme\u0111e kose ili crnu kosu. Feomelanin je onaj koji, pak, utje\u010de na toplinu na\u0161e kose pa tako osobe s prirodno crvenom kosom prema tome trebaju imati vi\u0161e feomelanina od onih ljudi s pepeljastim nijansama boje kose.<\/p>\n<p>Ukupna koli\u010dina melanina i onaj omjer izme\u0111u eumelanina i feomelanina su ne\u0161to jedinstveno za svaku osobu i potpuno su odre\u0111eni na\u0161im genima. To je ono \u0161to nam daje na\u0161u prirodnu boju kose.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ovdje stvari postaju zanimljivije. Postoji jo\u0161 i nekoliko gena koji su uklju\u010deni u proizvodnju melanina pa zato mogu utjecati na samu boju kose. Doti\u010dni geni se uklju\u010duju i isklju\u010duju u razli\u010ditim fazama na\u0161eg \u017eivota \u2013 a to je upravo razlog zbog kojeg na\u0161a kosa mo\u017ee mijenjati boju kako starimo.<\/p>\n<p>Obi\u010dno na\u0161a kosa postaje sve tamnija, jer se proizvodnja eumelanina dodatno pove\u0107ava kako starimo (tj. sve dok kona\u010dno ne osijedimo). S obzirom na to da se neki geni ne uklju\u010de u proces sve dok ih ne izazovu hormoni koji se prvi put osloba\u0111aju u tijeku puberteta, na\u0161a &#8221;prava&#8221; prirodna boja kose ne\u0107e do\u0107i do izra\u017eaja sve do nastupa adolescencije.<\/p>\n<p>Kosa, usput, nije jedino na nama \u0161to prirodno mijenja boju s protekom vremena. Naime, kod 10 do 15% ljudi <a href=\"http:\/\/www.nytimes.com\/2005\/10\/25\/health\/the-claim-eye-color-can-change-as-we-age.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">mijenja se i boja o\u010diju.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sada\u0161nja boja kose vjerojatno nije ista kao ona koju ste imali s 2 godine <\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043782,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16818,17036,17181,17362],"class_list":["post-21043783","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-boja","tag-geni","tag-kosa","tag-melanin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043783","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043783"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043783\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043782"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043783"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043783"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043783"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}