Nezgoda u jednom njema\u010dkom akvariju u omogu\u0107ila je invazivnoj vrsti, mramornom raku, da se pro\u0161iri po cijeloj Europi te \u010dak do\u0111e i do afri\u010dkog kontinenta devastiraju\u0107i tako ekosustave.<\/p>\n
Jo\u0161 1995. godine jedna je njema\u010dka trgovina ku\u0107nim ljubimcima kupila nekoliko mramornih rakova i tada je oti\u0161lo sve naopako zbog bijega u divljinu i u\u010dinaka partenogeneze. To je, naime, jedina poznata vrsta slatkovodnih rakova koja ima mogu\u0107nost aseksualne reprodukcije, partenogeneze, razmno\u017eavanja u kojem se iz neoplo\u0111ene gamete razvija nova jedinka. Drugim rije\u010dima, dovoljna je jedna \u017eenka za stvaranje nove populacije.<\/p>\n
Nakon nezgode s bijegom u divljinu, ovi su slatkovodni rakovi po\u010deli preuzimati njema\u010dke vode zbog brzog razmno\u017eavanja, ugro\u017eavaju\u0107i tako svoje druge slatkovodne ro\u0111ake. \u0160ire\u0107i se Europom, do\u0161li su \u010dak i do Afrike u tom nizu proteklih godina.<\/p>\n
“Jedu sve: pu\u017eeve, trulo li\u0161\u0107e, male ribe i male insekte”, tvrdi Frank Lyko, molekularni geneti\u010dar istra\u017eiva\u010dkog centra u Heidelbergu u Njema\u010dkoj. Rastu vrlo brzo, brzo i spolno sazrijevaju te imaju veliko potomstvo. Stru\u010dnjaci su bili fascinirani veli\u010dinom ovih rakova te stotinama jaja koja izlije\u017eu, ali i kako se \u0161ire po stani\u0161tima.<\/p>\n
Ta se vrsta po\u010dela pojavljivati u potocima i plovnim putevima, ponekad prelaze\u0107i i stotine metara kako bi naselila nove vode. Ti svejedi mogu naseljavati sve slatkovodne ekosustave (jezera, rijeke, ribnjaci, bare, itd. ) Uskoro su naselili i Hrvatsku, \u010ce\u0161ku, Ma\u0111arsku i Ukrajinu. Prona\u0111eni su i u Japanu te \u010dak i na Madagaskaru.<\/p>\n
Znanstvenici su otkrili kako se populacija te vrste rakova na Madagaskaru pove\u0107ala \u010dak stostruko u zadnjih deset godina i nadvladala tamo\u0161nje populacije rakova. Navodno je znanstvenicima bilo potrebno \u010dak 15 godina za pra\u0107enje genoma te vrste.<\/p>\n
Mramorni rak predstavlja ugrozu prvenstveno zavi\u010dajnim vrstama rakova upravo zbog kompeticije za hranu i stani\u0161ta, ali i kao mogu\u0107i prenositelj ra\u010dje kuge, koja je jedan od uzroka velikog izumiranja drugih rakova diljem Europe.<\/p>\n
Zamije\u0107ena je i mutacija na primjeru dva raka koja su se parila te je otkriveno kako je jedan imao anomalije u spolnim stanicama. Dok spolne stanice imaju samo jedan kromosom, ove su imale dva. Takva stanica, koja je slu\u010dajno proizvedena od \u017eenke ovog raka, proizvela je jo\u0161 tri “kopije”.<\/p>\n
One su potom narasle dok i same nisu mogle proizvoditi jaja\u0161ca i samostalno ih oplo\u0111ivati procesom partenogeneze. Nakon toga su se po\u010dele brzo razmno\u017eavati. Kako je original sam bio plodan, sve kopije su isto tako postale plodne i one su zatim uspjele “klonirati” same sebe.<\/p>\n
Uklanjanje populacija invazivnih vrsta nikada nije bilo jednostavan posao jer zahtjeva velike ljudske napore, ali i nov\u010dana sredstva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Po\u0161ast koja je do\u0161la i do Hrvatske po\u010dela je nezgodom u akvariju<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044028,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[],"class_list":["post-21044031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044031"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044031\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044028"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}