Anksioznost je stanje u kojem osoba osje\u0107a zabrinutost i napetost. O\u010dituje se osje\u0107ajem straha koji mo\u017ee dovesti do napadaja panike. Jako utje\u010de na svakodnevni \u017eivot ljudi kojima i sam izlazak iz ku\u0107e i obavljanje svakodnevnih aktivnosti mo\u017ee predstavljati problem.<\/p>\n
U dana\u0161nje vrijeme sve vi\u0161e ljudi pati od ovog poreme\u0107aja. Primjerice, prema najnovijim podacima 18.1 % Amerikanaca\u00a0pate od anksioznosti koja ve\u0107inom nastaje\u00a0zbog stresnih\u00a0situacija.<\/p>\n
Neuroznanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Columbia su prou\u010davaju\u0107i mi\u0161eve otkrili specifi\u010dnu grupu stanica u mozgu koje su nazvali “stanice anksioznosti”. Osim toga, otkrili su kako kontrolirati neurone odgovorne za stanje prevelike brige i na takav na\u010din smanjiti simptome. Oni su koristili kalcij imaging tehniku i u mozak mi\u0161eva umetnuli si\u0107u\u0161ne mikroskope uz pomo\u0107 kojih su snimali aktivnosti u hipokampusu.<\/p>\n
Kada su mi\u0161evi bili pod stresom tj. kada su osje\u0107ali prijetnju od predatora, znanstvenici su primijetili poja\u010danu aktivnost u prednjem dijelu hipokampusa. \u0160to je mi\u0161 bio tjeskobniji, to su neuroni bili aktivniji.<\/p>\n
Profesor Rene Hen smatra da “stanice anksioznosti” vjerojatno postoje i kod ljudi. Me\u0111utim, dobra vijest je i to \u0161to su znanstvenici uspjeli na\u0107i na\u010din kako ih kontrolirati. Koristili su optogenetiku tj. proces u kojem se koriste zrake svjetlosti. \u00a0Uz pomo\u0107 te metode uspjeli su isklju\u010diti stanice koje uzrokuju strah. U tom stanju mi\u0161evi vi\u0161e nisu bili boja\u017eljivi. Nisu se skrivali ve\u0107 su bez problema su izlazili na otvoren prostor.<\/p>\n
Odre\u0111ena koli\u010dina anksioznosti mo\u017ee biti dobra jer nas \u010duva od opasnosti, ali ako potpuno obuzme na\u0161 \u017eivot, mo\u017ee zadavati velike probleme.<\/p>\n
Sada kada su u hipokampusu prona\u0161li stanice odgovorne za nastanak anksioznosti, znanstvenici se nadaju kako \u0107e uspjeti prona\u0107i nove metode za lije\u010denje ovog poreme\u0107aja.\u00a0Pove\u0107ava se broj istra\u017eivanja \u0161to pru\u017ea nadu svima koji pate od anksioznosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prona\u0111ena je specifi\u010dna grupa stanica<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044045,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16338],"tags":[19732,17811,16493,17385,17032],"class_list":["post-21044041","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-psihologija","tag-anksioznost","tag-hipokampus","tag-mozak","tag-neuroni","tag-tjeskoba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044041"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044041\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044045"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}