Osim \u0161to se katkad pogre\u0161no pobrka s pojmom GMO, rije\u010d pesticid se i op\u0107enito nerijetko krivo razumije. Ljudi su ve\u0107inom uvjereni, mo\u017eda zbog proizvo\u0111a\u010da organske hrane ili aktivista za za\u0161titu okoli\u0161a, da su pesticidi ne\u0161to neprirodno, opasno i da ne spadaju nigdje u opskrbu zdravom hranom. To je, me\u0111utim, u suprotnosti s razumijevanjem biologije.<\/p>\n
Pesticidi su sve one kemijske tvari, prirodne ili one stvorene od strane \u010dovjeka, sa\u010dinjene da ubiju druge \u017eive organizme. Ukoliko koristimo tako \u0161iroku definiciju, mo\u017ee se onda re\u0107i i da u prirodi postoji na stotine tisu\u0107a pesticida. Ispostavlja se da je svojevrsno biolo\u0161ko ratovanje izmislila te usavr\u0161ila sama majka priroda.<\/p>\n
Primjerice, neke gljivice i bakterije proizvode antibiotike koji ubijaju druge mikroorganizme. Te antibiotike ne zovemo pesticidima, ali je u stvari to to\u010dno ono \u0161to oni predstavljaju. Za stanicu bakterije, mikroorganizam razli\u010dite vrste naj\u010de\u0161\u0107e nije ni\u0161ta drugo osim opasnog takmaca koji mora umrijeti. Tako ona po\u010dinje proizvoditi kemijske tvari s ciljem da ubije svog suparnika. To bi bio pesticid.<\/p>\n
Biljke rade sli\u010dnu stvar. Sa stajali\u0161ta biljaka, puno insekata im nije ni\u0161ta drugo nego opasni parazit koji im jede listove. Bljke tako proizvode pesticide, poput kofeina i nikotina, kako bi otjerale \u0161teto\u010dine. Kad konzumiramo biljke, jedemo i te pesticide.<\/p>\n
Dr. Bruce Ames je jo\u0161 1990. godine pisao da 99.99 posto pesticida koje mi konzumiramo proizvode – same biljke. Popularnost organske hrane i antiznanstvena mitologija oko te teme \u010dine njegova saznanja sada va\u017enijima nego ikad.<\/p>\n
Prema timu dr. Amesa, svaka biljka zasebno proizvodi nekoliko desetaka toksina, od kojih su neki i otrovni za ljude. Kupus, primjerice, proizvodi 49 poznatih pesticida. Dr. Ames smatra kako dnevno konzumiramo od 5 do 10 tisu\u0107a prirodnih pesticida od kojih mnogi od njih uzrokuju karcinom kad se testiraju na \u017eivotinjama.<\/p>\n
Ames tako\u0111er pi\u0161e: \u201cKancerogeni su prisutni u sljede\u0107im namirnicama: jabuka, anis, marelica, bosiljak, banana, brokula, kupus, prokulice, dinja, mrkva, celer, cvjeta\u010da, tre\u0161nje, cimet, salata, krumpir, mango, gljive, senf, naran\u010din sok, mu\u0161katni ora\u0161\u010di\u0107, per\u0161in, sok grejpa, med, gro\u017e\u0111e, breskva, kru\u0161ka, crni papar, gra\u0161ak, ananas, \u0161ljiva, rotkvica, ru\u017emarin, malina, sjeme sezama, raj\u010dica, repa, \u010daj, kakao, klin\u010di\u0107i, le\u0107a, lubenica, hren. Eto, skoro svako povr\u0107e i vo\u0107e je kancerogeno. Razine kancerogena su obi\u010dno i tisu\u0107u puta ve\u0107e nego \u0161to su kod sinteti\u010dkih pesticida. Kuhana hrana proizvede \u010dak jo\u0161 i vi\u0161e pesticida. Za svaki sinteti\u010dki pesticid koji stvori \u010dovjek, majka priroda je sigurno stvorila gori. I vjerojatno ga redovino jedemo.\u201d<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nekada znaju biti opasniji od sinteti\u010dkih pesticida<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044046,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[19908,18500,17073],"class_list":["post-21044049","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-pesticidi","tag-povrce","tag-voce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044049","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044049"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044049\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044046"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}