O pitanju jesu li neka djeca danas ovisna o tehnologiji na\u0161iroko se raspravljalo na konferenciji odr\u017eanoj prije nekoliko dana, a \u010diji su sponzori bili Center for Humane Technology i Common Sense Media.<\/p>\n
Robert Lustig, kao profesor pedijatrije sa Sveu\u010dili\u0161ta Ju\u017ena Kalifornija i autor knjige The Hacking of the American Mind,\u00a0 poru\u010dio je kako je njegov odgovor na to pitanje – da. ”Nije droga, ali kao da jest. Ima sli\u010dne efekte,”<\/p>\n
Lustig je prou\u010davao \u0161to se s mozgovima doga\u0111alo kad su ovisni, bilo da je u pitanju \u0161e\u0107er ili heroin. Otkrio je da mozak reagira na tehnologiju isto kao \u0161to reagira na ostale supstance koje izazivaju ovisnost. ”Tehnologija, kao i sve druge ‘nagrade’ mo\u017ee dovesti do puno ispu\u0161tanja dopamina, prenadra\u017eenosti te ubijanja neurona, \u0161to uzrokuje ovisnost,” pojasnio je.<\/p>\n
Prekomjerno kori\u0161tenje tehnologije u stanju je uzrokovati stres u mozgu, a to ima dva negativna u\u010dinka. Previ\u0161e stresa mozak navodi da otpu\u0161ta kortizol, \u0161to mo\u017ee onda ubiti neurone u centru mozga za pam\u0107enje (hipokampus). Tako\u0111er, stres mo\u017ee isklju\u010diti mo\u017edani prefrontalni korteks (“izvr\u0161ni” dio mozga) koji ina\u010de ograni\u010dava dopamin i osje\u0107aj u\u017eitka ili nagrade. Kad se mozak navikne na tu vi\u0161u razinu dopamina, \u017eeli nastaviti tragati za navikom (ovisnom supstancom).<\/p>\n
Adolescenti su osobito podlo\u017eni mnogim psihijatrijskim bolestima (shizofreniji, ovisnosti, depresiji, anksioznosti) djelomi\u010dno zato \u0161to se njihov prefrontalni korteks posljednji razvija. Za Lustiga definitivno postoji ovisnost o tehnologiji.<\/p>\n
Jenny Radesky, pedijatrica za razvojno pona\u0161anje koja je autorica smjernica za Ameri\u010dku akademiju pedijatrije, bila je ne\u0161to suptilnija u svom mi\u0161ljenju. ”Iz perspektive ranog djetinjstva, klini\u010dki ili pak u istra\u017eivanjima ne rabimo rije\u010d ‘ovisnost’, jer je to ipak rano djetinjstvo. Koristimo ideje o ‘funkcionalnom o\u0161te\u0107enju’ kad medijska upotreba bude toliko sna\u017ena da sadr\u017eaj utje\u010de na samo pona\u0161anje djeteta.”<\/p>\n
Studije pokazuju da vrijeme provedeno pred ekranom mo\u017ee utjecati na glavne faktore u zdravom razvoju djeteta: prehranu, san i trenutke izme\u0111u djece i roditelja kroz kontakt o\u010dima, razgovor i osmijeh, a oni poma\u017eu u postavljanju temelja mozga kod bebe.<\/p>\n
Dio rada dr. Radesky se odnosi na vje\u0161tinu samoregulacije i vje\u0161tinu izvr\u0161ne funkcije male djece, tj. pitanja mogu li se djeca usredoto\u010diti, prioritizirati i kontrolirati impulse. Te vje\u0161tine su prediktivni indikator za puno zdravstvenih, socijalnih, emocionalnih i kognitivnih ishoda.<\/p>\n
Njena zabrinutost stoji u \u010dinjenici kako neki roditelji koriste tehnologiju za zamjenu i smanjenje kriti\u010dne obiteljske rutine i roditeljske prakse. Primjer bi bio smirivanje ozlije\u0111enog ili uznemirenog djeteta dopu\u0161taju\u0107i mu da igra igricu na mobitelu umjesto razgovora ili zagrljaja. To mo\u017ee pogor\u0161ati razvoj dje\u010djih sposobnosti za reguliranje vlastitih emocija.\u00a0Drugi sudionici konferencije su do\u0161li do sli\u010dnih zaklju\u010daka.<\/p>\n
Douglas Gentile, profesor psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu Iowa, prou\u010davao je utjecaj medija na djecu desetlje\u0107ima. Izjavio je kako je do\u0161ao do pitanja ovisnosti s pozicije dubokog skepticizma. ”Ovisnost? To nije stvarno,” rekao je.<\/p>\n
Iako Radesky nije rekla da su mala djeca “ovisna” o tehnologiji, misli kako je po\u0161teno govoriti o tehnolo\u0161kom dizajnu kao ne\u010demu \u0161to mo\u017ee biti ovisno, osobito zbog toga \u0161to je puno tehnologije dizajnirano sa specifi\u010dnim ciljem privla\u010denja djeteta te odr\u017eavanja njihove pa\u017enje. ”Mislim da je to naro\u010dito problemati\u010dno kad se radi o maloj djeci jer ona nemaju svijest o tome da ih tehnologija poku\u0161ava namamiti,”.<\/p>\n
Tristan Harris, biv\u0161i Googleov zaposlenik, misli da tehnologija mora promijeniti svoj dizajn kojim mami pa\u017enju djece.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vrijeme provedeno pred ekranom utje\u010de na mnogo toga<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044058,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16554,16493,19632,19912,19417],"class_list":["post-21044059","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-djeca","tag-mozak","tag-ovisnost","tag-razvoj","tag-tehnologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044059","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044059"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044059\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044059"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044059"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044059"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}