{"id":21044172,"date":"2018-02-26T17:54:04","date_gmt":"2018-02-26T16:54:04","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21044172"},"modified":"2020-10-15T16:05:56","modified_gmt":"2020-10-15T14:05:56","slug":"biljke-razvijaju-nove-toksicne-metode-obrane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/biljke-razvijaju-nove-toksicne-metode-obrane\/","title":{"rendered":"Biljke razvijaju nove toksi\u010dne metode obrane"},"content":{"rendered":"

Nova studija Akademije prirodnih znanosti ameri\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Drexel pokazala je kako biljke odbacuju prija\u0161nje na\u010dine za\u0161tite od insekata te razvijaju posve metode obrane.<\/p>\n

Rad objavljen u \u010dasopisu New Phytologist<\/em> otkriva geneti\u010dke dokaze da je mnogo vrsta biljaka, \u010diji su preci proizvodili tvari za odbijanje insekata, s vremenom prestalo proizvoditi ih. Mogu\u0107e je da je to odgovor zbog otpornosti na te kemikalije koja se postupno razvila kod \u017eivotinja koje su se hranile tim biljkama.<\/p>\n

Znanstveni tim predvo\u0111en Tatyanom Livshultz je pratio evoluciju gena koji je uklju\u010den u proizvodnju tvari, to\u010dnije pirolizidinskih alkaloida, koji su jako toksi\u010dni<\/a> za ljude i druge sisavce u cvjetaju\u0107im indijskim konopljama te svilenicama iz roda Apocynaceaeae.<\/p>\n

Prate\u0107i taj gen unatrag po\u0161lo im je za rukom otkriti kada se proizvodnja tih tvari prvi put to\u010dno pojavila kod biljaka i koliko su se puta tvari prestajale proizvoditi. Nakon \u0161to su uspje\u0161no identificirali zajedni\u010dko porijeklo gena u najmla\u0111em zajedni\u010dkom pretku, u \u010dak vi\u0161e od 75 % sada\u0161njih vrsta Apocynaceaea (kojima pripadaju i istra\u017eene biljke) znanstvenici su otkrili dokaze da su geni prestali djelovati barem 4 puta tijekom evolucije biljaka.<\/p>\n

Istra\u017euju\u0107i me\u0111uodnose biljnih gena i \u017eivotinja koje nisu reagirale na obrambene alkaloide znanstveni tim je otkrio bitnu povezanost izme\u0111u aktiviranja biljnih gena i nametnika na tim biljkama leptirima Danainae. Gotovo svaka vrsta biljke iz skupine Apocynaceae, koje su bile hrana larvama leptira, potomak je biljaka koje su proizvodile te alkaloide.<\/p>\n

Znaju\u0107i kako ve\u0107ina leptira iz skupine Danainae tra\u017ei te alkaloide \u010dini se kako su ih neke vrste biljaka Apocynaceae prestale proizvoditi zato \u0161to su tako privla\u010dile leptire umjesto da su ih odbijale.<\/p>\n

“Pirolizidinski alkaloidi su vjerojatno neu\u010dinkovita obrana od Danainaea. \u0160tovi\u0161e, oni koriste leptirima, jer ih unose zbog vlastite obrane od grabe\u017eljivaca”, poja\u0161njava Livshultz.<\/p>\n

To otkri\u0107e podr\u017eava tezu o “deeskalaciji obrane” prema kojoj organizmi prestaju koristiti mehanizme obrane koji vi\u0161e ne djeluju i preusmjeravaju resurse na obranu koja djeluje.<\/p>\n

Livshultz poja\u0161njava kako biljke roda Apocynaceae proizvode puno razli\u010ditih obrambenih kemijskih tvari, izme\u0111u ostalog i alkaloide kardenolide koji su bar djelomi\u010dno u\u010dinkoviti protiv kraljevskog leptira, ina\u010de najpoznatijeg iz vrste leptira Danainae.<\/p>\n

Znanstvenici dr\u017ee da biljke iz roda Apocynaceae i dalje proizvode pirolizidinske alkaloide zato \u0161to pate vi\u0161e od napada drugih insekata koje ti alkaloidi odvra\u0107aju, nego \u0161to je \u0161teta koju uzrokuju leptiri koje ti alkaloidi privla\u010de.<\/p>\n

Znanstvenici napominju kako je razumijevanje evolucije obrane biljaka va\u017eno i za ljude u poljoprivredi, jer insekti mogu izazvati smanjivanje uroda usjeva za 15% , a u medicini je to tako\u0111er bitno jer su ti biljni metaboliti bitan izvor sastojaka lijekova, ili u za\u0161titi okoli\u0161a\u00a0zbog razvijanja mjera za borbu protiv invazivnih biljaka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad prija\u0161nja metoda obrane oslabi, oni stvarajudrugu<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044171,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[18055,17036,16584],"class_list":["post-21044172","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-biljke","tag-geni","tag-kemikalije"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044172","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044172"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044172\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044171"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}