Nakon jedne izuzetno opse\u017ene znanstvene analize koja je obuhvatila \u010dak 1500 provedenih studija, stru\u010dnjaci European Food Safety Authority (EFSA) u Parmi, zaklju\u010dili su kako neonikotinoidi \u0161tete p\u010delama. Rezultati tog istra\u017eivanja pove\u0107avaju \u0161anse da \u0107e EU uskoro mo\u017eda zabraniti insekticide na usjevima.<\/p>\n
Europska unija je, naime, jo\u0161 2013. zabranila apliciranje tri kemikalije na usjeve koji su atraktivni p\u010delama (suncokret, kukuruz i uljana repica) i to nakon \u0161to su procjene EFTE podigle zabrinutost oko u\u010dinka pesticida.<\/p>\n
Od tada su znanstvenici prikupili jo\u0161 i vi\u0161e dokaza o tome \u0161to p\u010delama \u0161teti i EU komisija je 2017. godine predlo\u017eila zabranu kori\u0161tenja pesticida, ali uz prijedlog da se njihovo kori\u0161tenje jo\u0161 uvijek dozvoljava u staklenicima.<\/p>\n
\u201cZadnje EFSA procjene oja\u010davaju znanstvenu podlogu za ovaj prijedlog\u201d, tvrdi Anca Paduraru, ina\u010de glasnogovornica EU komisije za javno zdravlje i sigurnost hrane. O\u010dekuje se kako \u0107e se glasovanje odr\u017eati oko 22. o\u017eujka.<\/p>\n
Neonikotinoidi su, ina\u010de, izuzetno toksi\u010dni za insekte, izazivaju paralizu i smrt putem prodiranja u sredi\u0161nji \u017eiv\u010dani sustav. Za razliku od onih pesticida koji ostaju na povr\u0161ini biljke, neonikotinoidi djeluju tako da prodiru u korijen biljke, stabljiku, cvijet, pelud i sok.<\/p>\n
EFSA-ina procjena je istaknula tri neonikotinoida koji su naj\u0161tetnija za zdravlje p\u010dela: imidakloprid, klotianidin i tiametoksam. Agencija je u obzir uzela \u010dak 1500 studija, uklju\u010duju\u0107i i zasad sve relevantne \u010dlanke dostupne i objavljene u stru\u010dnoj literaturi, zatim podatke akademija, kemijskih kompanija, nacionalnih tijela te udruga p\u010delara.<\/p>\n
Agencija je time svime utvrdila kako su p\u010dele izlo\u017eene raznim \u0161tetnim razinama ostataka pesticida u peludi i nektaru s tretiranih polja i zaga\u0111enih podru\u010dja u blizini, ba\u0161 kao i u pra\u0161ini koja pada.<\/p>\n
Tako\u0111er je zaklju\u010deno, temeljem ograni\u010denijih dokaza, kako neonikotinoidi mogu ponekad potrajati i nakupljati se na tlu te tako mogu utjecati i na cijele generacije usjeva i p\u010dela koje su u potrazi za hranom.<\/p>\n
\u201cEFSA-ine preporuke vrlo \u010desto kritiziraju zainteresirane strane, nevladine organizacije i kompanije , ali EFSA daje znanstveno \u010dvrste i potpuno nepristrane savjete\u201d tvrdi Jose Tarazona, \u0161ef agencije za pesticide.<\/p>\n
Glasnogovornik kompanije Syngenta (koja proizvodi neonikotinoide) smatra da su zaklju\u010dci EFTA-e prili\u010dno konzervativni. \u201cKad regulatori donose odluke o proizvodima za za\u0161titu usjeva, ono \u0161to bi moralo biti va\u017eno su znanost, podaci te po\u0161tivanje procesa koje se odvijaju i to da oni slu\u017ee javnim interesima. Bilo kakva dodatna ograni\u010denja temeljena na ovom izvje\u0161\u0107u bila bi proizvoljna.\u201d<\/p>\n
\u010clanice Unije su trebale o ovome glasati jo\u0161 13. prosinca pro\u0161le godine, ali je sve odgo\u0111eno jer se \u010dekalo da EFSA zavr\u0161i u potpunosti svoju evaluaciju. \u201cZa\u0161tita p\u010dela je bitan problem za povjerenstvo jer se sve to ti\u010de bioraznolikosti, proizvodnje hrane i okoli\u0161a\u201d, ka\u017ee Anca Paduraru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ispostavilo se kako su insekticidi previ\u0161e \u0161tetni za p\u010dele<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044211,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16372],"tags":[19203,19982,16655],"class_list":["post-21044209","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-ekologija-i-okolis","tag-eu","tag-neonikotinoidi","tag-pcele"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044209","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044209"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044209\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044211"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044209"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044209"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044209"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}