Javnost je bila pomalo \u0161okirana kad su osobe poput Barbre Streisand i Diane von Furstenberg priznale da\u00a0su klonirale svoje pse, ali takvi postupci su dostupni svima koji imaju izme\u0111u 25 i 100 tisu\u0107a dolara, koliko stoji takvo \u0161to u, primjerice, teksa\u0161koj kompaniji ViaGen. Koliko ljubimaca oni godi\u0161nje kloniraju, odbijaju re\u0107i.<\/p>\n
I kod objave spomenute slavne pjeva\u010dice i modne dizajnerice su medijski reagirale udruge za prava \u017eivotinja, me\u0111u kojima se istaknula predsjednica PETA-e Ingrid Newkirk koja je napomenula kako \u201cmilijuni predivnih pasa svake godine zavr\u0161avaju u \u017eivotinjskim skloni\u0161tima ili umiru na stra\u0161ne na\u010dine kad ih napuste vlasnici te da kloniranje ne bi trebala biti opcija za nabavku ljubimca, pogotovo zato \u0161to ne replicira njihovu osobnost.\u201d<\/p>\n
Osim ameri\u010dkog ViaGena je drugi glavni izvor za takve ku\u0107ne ljubimce Sooam Biotech Research Foundation. Smje\u0161teni su u Seulu i tvrde da su klonirali ve\u0107 oko 800 pasa i napla\u0107ivali sve po 100.000 dolara.<\/p>\n
Sooam je\u00a0osnovao kontroverzni geneti\u010dar i veterinar Woo Suk Hwang, koji je javno osramo\u0107en nakon izbacivanja iz jedne akademske institucije zbog la\u017ene studije o kloniranju ljudskog embrija. Ozbiljno kr\u0161enje zakona ga nije sprije\u010dilo da pokrene uspje\u0161an posao.<\/p>\n
Postoji cijeli niz kompanija koje samo prikupljaju DNA uzorke \u017eivotinja (za 1300 dolara) i daju potom na obradu drugima, ali i mnoge kompanije koje nisu uspjele u naumu uspje\u0161nog kloniranja.<\/p>\n
Tehniku kloniranja koju Sooam rabi identi\u010dna je onoj pomo\u0107u koje je stvorena ovca Dolly jo\u0161 davne 1997. godine.<\/p>\n
Najprije se izoliraju stanice iz \u017eivotinje koja treba biti klonirana, a potom se njihova jezgra (jer ona sadr\u017ei genetski materijal) izvadi i konzervira. Zatim se uzima jajna stanica iz \u017eivotinje donora (surogat majka) \u010dija se jezgra zamijeni jezgrom ljubimca koji \u0107e biti kopiran.<\/p>\n
Nakon toga elektri\u010dni \u0161ok jajnu stanicu primora na dijeljenje, a ona se vra\u0107a u tijelo \u017eivotinje donora. Surogat ne mora biti jednake rase, ali mora biti pribli\u017eno sli\u010dne veli\u010dine kao \u017eeljeni novi ljubimac.<\/p>\n
Psi se mogu klonirati i do pet dana nakon ugibanja, a ma\u010dke do tri, no idealno je da ku\u0107ni ljubimac bude \u017eiv kad veterinar radi biopsiju tkiva.<\/p>\n
Iako su to naizgled savr\u0161ene kopije ljubimaca, klijenti ipak mogu o\u010dekivati bla\u017ee razlike u vidu pjegica kod dalmatinera. Kompanije nagla\u0161avaju kako svako kopiranje nije savr\u0161eno i da, ukoliko se ljubimac rodi bolestan, kopiranje onda mora biti ponovljeno. Metoda je ipak prili\u010dno nepouzdana jer kloniranje \u017eivotinja uspijeva u jednom do dva slu\u010daja, od stotinu poku\u0161aja.<\/p>\n
\u201cMnogi \u0107e primjerci propasti jo\u0161 kao embriji, ali i tijekom skotnosti. Dakako, \u017eenke koje ih budu nosile \u0107e morati snositi posljedice no\u0161enja, poba\u010daja i uginu\u0107a \u0161tenaca\u201d, istaknuo je profesor Robin Lovell-Badge, pro\u010delnik Odjela za razvojnu genetiku na Institutu MRC.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
S ovim trendom su najprije po\u010deli slavni<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044232,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[19798,17206,19721,18240],"class_list":["post-21044233","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-dolly","tag-kloniranje","tag-kucni-ljubimci","tag-psi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044233","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044233"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044233\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044232"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044233"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044233"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044233"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}