Prvim danom prolje\u0107a ispratili smo ujedno i obilje\u017eavanje Svjetskog dana \u0161uma, a kada se govori o \u0161umama trebalo bi se govoriti i o jednoj inspirativnoj pri\u010di koja je zapo\u010dela prije mnogo godina i koja pokazuje da nije danas sve tako crno kod spomena prirode.<\/p>\n
Uni\u0161tavanje \u0161uma je jedan od velikih indijskih problema s katastrofalnim posljedicama: neplodnost zemlje, pove\u0107anje erozije tla, smanjenje poljoprivredne proizvodnje i devastiranost flore i faune.<\/p>\n
Jedan \u010dovjek je odlu\u010dio ne\u0161to promijeniti. Jadav \u201cMolai\u201d Payeng je zapo\u010deo svoj projekt sadnje drve\u0107a 1979. jo\u0161 kao tinejd\u017eer, a danas je rezultat toga svega d\u017eungla na mjestu nekada\u0161nje pustinje rije\u010dnog otoka Majuli na rijeci Brahmaputri.<\/p>\n
Molai se odlu\u010dio na taj potez nakon oglu\u0161ivanja lokalnih vlasti na problem deforestacije.<\/p>\n
\u201cZmije su ugibale na vru\u0107inama, bez ikakvih stabala da im pru\u017ee hladovinu. Sjeo sam i plakao nad njihovim be\u017eivotnim tijelima. Upozorio sam lokalni \u0161umski odjel i zamolio ih da posade drve\u0107e. Rekli su da ovdje ni\u0161ta ne bi naraslo, ali su predlo\u017eili da sam poku\u0161am posaditi bambus. Nitko nije bio zainteresiran\u201d, rije\u010di su Jadav \u201cMolai\u201d Payenga, o kojem se danas snimaju dokumentarci<\/a> i koji je inspiracija \u010dak i za animirane filmove<\/a>.<\/p>\n Kad je po\u010deo sa sadnjom, Molai je bio potpuno izoliran od ostatka dru\u0161tva. Sjemenke je sadio ru\u010dno, svakodnevno ih zalijevaju\u0107i. Nekoliko godina truda poslije, podru\u010dje se pretvorilo u \u0161ipra\u017eje bambusa.<\/p>\n Poslije je odlu\u010dio posaditi druga stabala.\u00a0Sa sobom je ponio \u010dak i mrave, gliste, termite i druge kukce zbog toga da podignu kvalitetu tla. To je bilo ispravno, jer su uz rahljenje te \u017eivotinje pobolj\u0161ale i kemijski sastav tla izlu\u010duju\u0107i odre\u0111ene enzime. Rije\u0161io je i problem navodnjavanja, a vegetacija je postajala sve raznolikija.<\/p>\n Kako su godine prolazile, neko\u0107 pusto podru\u010dje postalo je stabilan ekosustav ne samo s puno biljaka, nego i \u017eivotinjskih vrsta, uklju\u010duju\u0107i ugro\u017eene \u017eivotinje poput jednorogog nosoroga i bengalskog tigra. Nakon 12 godina tamo su prvi put vi\u0111eni strvinari, \u010dak i ptice selice.<\/p>\n Na\u017ealost, lokalni stanovnici su ubili nosoroga, a pojavili su se problemi sa slonovima koji su uni\u0161tili dio ku\u0107a i s tigrovima koji su ubijali perad, no to je rije\u0161eno prirodnim putem, jer se pojavila i populacija jelena.<\/p>\n Vlasti u Indiji su saznale za Molaijev projekt tek 2008. godine. Tek tada je pomo\u0107nik za o\u010duvanje \u0161uma Gunin Saikia prvi put upoznao ovog nevjerojatnog \u010dovjeka.<\/p>\n \u201cBili smo iznena\u0111eni kad smo prona\u0161li tako gustu \u0161umu. On tretira drve\u0107e i \u017eivotinje poput vlastite djece. Vidjev\u0161i to, odlu\u010dili smo mu pomo\u0107i. Da je bio u bilo kojoj drugoj zemlji, od njega bi napravili heroja\u201d, rekao je Gunin Saikia, pomo\u0107nik za o\u010duvanje \u0161uma Indije. Sada ta \u0161uma nosi i ime Molai, po svom tvorcu.<\/p>\n 2012. godine, Molai je slu\u017ebeno nagra\u0111en za svoje ogromno dostignu\u0107e, a svoju pri\u010du je podijelio s javno\u0161\u0107u u nadi da \u0107e njegov rad inspirirati ljude diljem svijeta.<\/p>\n Molai \u017eivi i dalje jednostavnim \u017eivotom od sto\u010darstva sa svojom obitelji, a na\u0111e se svjetskih donacija za po\u0161umljavanje u \u010demu mu poma\u017eu \u010detiri zaposlenika. Tvrdi da \u0107e to raditi do posljednjeg daha i da je u svojoj \u0161umi najsretniji \u010dovjek na svijetu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Od pustinje do d\u017eungle s mno\u0161tvom \u017eivotinja<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044380,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[17380,17785],"class_list":["post-21044381","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-deforestacija","tag-suma"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044381"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044381\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}