{"id":21044551,"date":"2018-04-16T17:38:14","date_gmt":"2018-04-16T15:38:14","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21044551"},"modified":"2018-04-16T17:38:14","modified_gmt":"2018-04-16T15:38:14","slug":"invazija-morskih-paunova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/invazija-morskih-paunova\/","title":{"rendered":"Invazija morskih paunova"},"content":{"rendered":"<p>Morski biolozi Louis, Carlos i Antonis ronili su u zaljevu Konos na Cipru naoru\u017eani harpunima i vodootpornim bilje\u017enicama zbog lova na opasne predatore &#8211; morske paunove. Stru\u010dnjaci su toliko zabrinuti da je zapo\u010dela kampanja smanjenja njihovog broja.<\/p>\n<p>Nakon Atlantika na isto\u010dnoj obali SAD-a te Kariba, ta riba egzoti\u010dnog izgleda i otrovnih bodlji, kojima uzrokuje izuzetno bolne ubode, danhas prijeti i invazijom u Sredozemlje. Izvorno je iz Indijskog oceana.<\/p>\n<p>&#8220;Eksponencijalni rast morskog pauna u Sredozemlju je posljedica pro\u0161irenja Sueskog kanala i sve vi\u0161ih temperatura samog mora&#8221;, pojasnio je Jason Hall-Spencer, profesor morske biologije sa Sveu\u010dili\u0161ta u Plymouthu. Hladnije vode zapadnog Sredozemlja su, tvrdi, zasad po\u0161te\u0111ene najezde.<\/p>\n<p>&#8220;Isto\u010dno Sredozemlje zato trpi invaziju&#8221;, tvrdi Demetris Kletou, voditelj Istra\u017eiva\u010dkog laboratorija za more i okoli\u0161 u Cipru.<\/p>\n<p>Pilot projekt imena Relionmed kojeg financira LIFE, europski program za\u0161tite bioraznolikosti ima za cilj Cipar pretvoriti u &#8220;prvu liniju obrane&#8221; od najezde ove invazivne \u017eivotinje koja je, uz gubitak stani\u0161ta i pretjeranu eksploataciju, me\u0111u 5 najve\u0107ih uzroka smanjenja bioraznolikosti u svijetu, prema podacima Me\u0111unarodnog saveza za za\u0161titu prirode.<\/p>\n<p>Morski paun je jo\u0161 od osamdesetih godina bio uzrok znatne \u0161tete na ameri\u010dkoj i karipskoj obali. Niz 7 manjih karipskih otoka potro\u0161i vi\u0161e od 10 milijuna eura svake godine zbog najezde.<\/p>\n<p>Lokalne ribe su prili\u010dno lagan plijen za ovog sposobnog predatora. U 2 godine na zapadnom Atlantiku su smanjili brojnost 40 vrsta koraljnih riba za oko 65 posto. Zbog toga je i smanjen ulov ribe op\u0107enito.<\/p>\n<p>Zbog toga se Sredozemljem, tom velikom biseru bioraznolikosti s oko \u010dak 17 tisu\u0107a vrsta, \u0161iri panika od invazije ovog pro\u017edrljivca.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ciparski su ribari zabrinuti i zato \u0161to su mnogi od njih ve\u0107 bili \u017ertve morskog pauna. Osim izuzetnih bolova, njegovi ubodi mogu tako\u0111er izazvati alergijske reakcije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Inspirirani sli\u010dnim projektima u SAD-u, ljudi u projektu Relionmed \u017eele organizirati i doga\u0111aje, uklju\u010duju\u0107i natjecanja u lovu harpunom, kojima \u0107e cilj biti smanjenje populacije morskih paunova te pronalazak ekonomskih inicijativa za ribare.<\/p>\n<p>Kada bi kuhari nau\u010dili pripremati tu ribu, bez da se pritom nabodu na njegove brojne bodlje onda bi restorani mogli staviti morske paunove na svoje jelovnike, dok bi njihove kralje\u017enice mogle tako\u0111er\u00a0biti iskori\u0161tene za izradu nakita.<\/p>\n<p>&#8220;Znamo da je u ovom trenu gotovo nemogu\u0107e zaustaviti invaziju&#8221;, zaklju\u010dak je biologa Louis Hadjiannou.<\/p>\n<p>&#8220;Cilj projekta nije istrebljenje, nego kontrola&#8221;, napomenuo je.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ova riba otrovnih bodlji koja je invazivna za bioraznolikost nema svojih prirodnih neprijatelja<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044550,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16934],"class_list":["post-21044551","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-riba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044551","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044551"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044551\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}