{"id":21044668,"date":"2018-05-04T17:07:55","date_gmt":"2018-05-04T15:07:55","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21044668"},"modified":"2022-11-21T13:10:50","modified_gmt":"2022-11-21T12:10:50","slug":"poslijepodnevno-spavanje-je-dobro-za-ucenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/poslijepodnevno-spavanje-je-dobro-za-ucenje\/","title":{"rendered":"Poslijepodnevno spavanje je dobro za u\u010denje"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Delaware i Pennsylvania su htjeli pomnije razmotriti odnos izme\u0111u spavanja tijekom dana te mo\u017edanih funkcija kod adolescenata. Rezultati studije su objavljeni u \u010dasopisu <em>Behavioral Sleep Medicine<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Kod adolescenata se neurokognitivna funkcija izuzetno jako koristi u tom va\u017enom razvojnom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su prou\u010davali adolescente u Kini, gdje je praksa za djecu \u0161kolske dobi (a i odrasle) odspavati nakon ru\u010dka. Prikupili su podatke o tim poslijepodnevnim obrascima spavanja, ali i no\u0107nom spavanju te kvaliteti sna, a potom su mladi izvr\u0161avali neurokognitivne zadatke.<\/p>\n\n\n\n<p>Zanimali su ih u\u010destalost i trajanje sna kako bi se poku\u0161alo na\u0107i optimalno vrijeme i koli\u010dina sna. Otkriveno je kako su oni koji su spavali poslije podne 5 dana tjedno bolje izvr\u0161avali zadatke. Pokazali su vi\u0161e odr\u017eive pa\u017enje, neverbalnog razmi\u0161ljanja te prostornog pam\u0107enja. Najproduktivnija koli\u010dina vremena za san bila je izme\u0111u 30 i 60 minuta, ali nikako nakon 16 sati.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, znanstvenici su ostali iznena\u0111eni pozitivnom vezom izme\u0111u poslijepodnevnog i no\u0107nog sna \u2013 pretpostavka je da kada spavamo vi\u0161e tijekom dana to \u0107e utjecati na kvalitetu ili samu mogu\u0107nost spavanja no\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nobela-za-medicinu-odnose-tajne-bioloskih-satova\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Cirkadijalni ritmovi (na\u0161i unutra\u0161nji tjelesni satovi)<\/a> su najslabiji izme\u0111u podneva i 14 sati. U to vrijeme se najvjerojatnije osje\u0107amo usporeno i neproduktivno. U zapadnim \u0161kolama se to ne uzima u obzir onako kako se uzima u obzir u \u0161kolama u Kini, primjerice.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8221;Dnevno spavanje je pomalo kontroverzna tema u Sjedinjenim Dr\u017eavama. U zapadnoj kulturi se monofazni obrazac spavanja smatra znakom sazrijevanja mozga,&#8221; rekao je glavni autor Xiaopeng Ji. &#8221;U Kini je vrijeme za spavanje ugra\u0111eno u raspored nakon ru\u010dka za mnoge odrasle u radnom okru\u017eenju i u\u010denike u \u0161kolama.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Autori priznaju kako je u pitanju studija eksperimentalnog tipa i kako se samim tim ne mo\u017ee potvrditi uzro\u010dnost, ali da rezultati predstavljaju dodatak sve ve\u0107em broju podataka koji ukazuju na to da trenutni \u0161kolski sati i rasporedi mo\u017eda nisu najkorisniji za u\u010denje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dobra vijest za tinejd\u017eere<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044667,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[19557,17119,19788,17340],"class_list":["post-21044668","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-cirkadijalni-ritam","tag-spavanje","tag-tinejdzeri","tag-ucenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044668","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044668"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044668\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066486,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044668\/revisions\/21066486"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}