{"id":21044698,"date":"2018-05-09T15:21:25","date_gmt":"2018-05-09T13:21:25","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21044698"},"modified":"2018-05-09T15:21:25","modified_gmt":"2018-05-09T13:21:25","slug":"pauk-koji-se-moze-izdresirati-da-skace-na-naredbu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/pauk-koji-se-moze-izdresirati-da-skace-na-naredbu\/","title":{"rendered":"Pauk koji se mo\u017ee izdresirati da ska\u010de na naredbu"},"content":{"rendered":"<p>Pauk zvan &#8220;Kim&#8221; mo\u017ee sko\u010diti u vis \u010dak 6 puta vi\u0161e od du\u017eine vlastitog tijela, a znanstvenicima \u0107e to pomo\u0107i u konstrukciji nove generacije robota.<\/p>\n<p>Kraljevski pauk skaka\u010d (Phidippus regius) je poznat po preciznim skokovima na plijen koji uklju\u010duje insekte i male beskralje\u017enjake. Spomenuta pau\u010dica Kim\u00a0je jedna od paukova skaka\u010da koji love plijen umjesto da ga hvataju mre\u017eom. Imaju odli\u010dan\u00a0vid, s 4 ve\u0107a oka\u00a0frontalno i jo\u0161 4 manja na vrhu glave.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci su snimali pauka specijalnim kamerama ne bi li otkrili tajnu njegovih skaka\u010dkih mo\u0107i. Zatim su obavili 3D CT te napravili model nogu, kao i strukture tijela.<\/p>\n<p>Saznali su kako pauk koristi razli\u010dite skaka\u010dke strategije, uklju\u010duju\u0107i br\u017eu i ni\u017eu putanju za to\u010dnost i brzinu, ali isto tako i energetski efikasnije skokove na ve\u0107e daljine.<\/p>\n<p>&#8220;Skakat \u0107e pod optimalnim kutom, \u0161to svjedo\u010di o tome da razumije izazove koje stoje pred njom&#8221;, tvrdi dr. Mostafa Nabawy. &#8220;Time mo\u017ee kontrolirati skok te ga izvesti na optimalan na\u010din u smislu potro\u0161nje energije&#8221;.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci su potom u studiju uklju\u010dili jo\u0161 \u017eenki pauka koje su kupili u trgovini za \u017eivotinje u Manchesteru. No samo je Kim svaki put skakala kad su pred nju stavili platformu postavljenu u laboratoriju, kao izdresirana. Snimke su zatim analizirali ne bi li bolje razumjeli sile koje stoje iza skoka i kako nastaju.<\/p>\n<p>&#8220;Sila na nogama tijekom skoka i doskoka mo\u017ee biti 5 puta ve\u0107a od te\u017eine pauka. To je nevjerojatno i\u00a0budemo li razumjeli tu biomehaniku mo\u0107i \u0107emo je primjenjivati u ostalim podru\u010djima istra\u017eivanja&#8221;, tvrdi dr. Nabawy, aeronauti\u010dki in\u017eenjer koji se bavi dizajnom novih tipova lete\u0107ih robota i robota koji ska\u010du.<\/p>\n<p>&#8220;Pauci moraju sve isplanirati i izvesti precizan skok kako bi zgrabili plijen \u0161to je to\u010dnije i br\u017ee mogu\u0107e&#8221;, dodao je.<\/p>\n<p>Kimini\u00a0skokovi se oslanjaju samo na snagu mi\u0161i\u0107a, ne na hidrauli\u010dni tlak (upumpavanje teku\u0107ine u mi\u0161i\u0107e kako bi se pove\u0107ala mi\u0161i\u0107na snaga) koji je dominantni mehanizam kod nekih drugih vrsta pauka. Dakle, uloga hidrauli\u010dnog pokreta kod pauka ostaje zasad otvoreno pitanje, prema znanstvenicima.<\/p>\n<p>&#8220;Rezultati pokazuju kako, iako svoje noge mo\u017ee pomicati hidrauli\u010dno, Kim ne treba dodatnu snagu iz hidraulike da bi ostvarila izuzetne skaka\u010dke sposobnosti&#8221;, izjavio je koautor studije dr. Bill Crowther.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.nature.com\/articles\/s41598-018-25227-9\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Studija je objavljena<\/a> u znanstvenom \u010dasopisu <em>Scientific Reports.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dragi arahnofobi\u010dari, sve je to u svrhu razvoja robotike<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044697,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16744],"class_list":["post-21044698","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-pauk"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044698","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044698"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044698\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044698"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044698"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044698"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}