{"id":21044745,"date":"2019-12-16T16:54:00","date_gmt":"2019-12-16T15:54:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21044745"},"modified":"2019-12-20T21:37:20","modified_gmt":"2019-12-20T20:37:20","slug":"slavni-problem-trolejbusa-je-sada-testiran-u-laboratoriju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/slavni-problem-trolejbusa-je-sada-testiran-u-laboratoriju\/","title":{"rendered":"Slavni “problem trolejbusa” je sada testiran u laboratoriju"},"content":{"rendered":"

Jedan od najpoznatijih misaonih eksperimenata, tzv. problem trolejbusa (trolley problem<\/a>) je testiran ovaj put, ne samo misaono kao mnogo puta prije, nego ba\u0161 u laboratorijskim uvjetima, u Belgiji.  Uklju\u010divao je 200 ljudskih sudionika, laboratorijske mi\u0161eve i elektro\u0161okove.<\/p>\n

Eksperiment nije savr\u0161eno postavljen, jer je te\u0161ko izjedna\u010diti smrt \u010dovjeka i mi\u0161a, ali znanstvenici su se svejedno poslu\u017eili tim na\u010dinom.<\/p>\n

Podsjetimo, poznati misaoni eksperiment iz podru\u010dja filozofske etike je postavljen 1967. od strane Philippe Foot, a pojednostavljeno glasi: zamislite jure\u0107i trolejbus ili tramvaj koji se munjevito pribli\u017eava prema 5 ljudi koji su zavezani le\u017ee\u0107i na tra\u010dnicama. Vi to gledate i imate \u0161ansu da ih spasite tako \u0161to mo\u017eete povu\u0107i polugu koja \u0107e poslati tramvaj na drugi kolosijek. Jedini problem je u tome \u0161to na tom drugom kolosijeku le\u017ei zavezan za tra\u010dnice – jedan \u010dovjek. \u0160to \u0107ete u\u010diniti? Odbiti ikako reagirati i gledati kako 5 ljudi pogiba ili \u0107ete preusmjeriti tramvaj i tako gledati kako umire jedan \u010dovjek, kako bi onih 5 bilo spa\u0161eno?<\/p>\n

Dakako, taj eksperiment ima mnogo verzija i nadgradnji<\/a>, a ovaj spomenuti je najjednostavniji. Belgijski su znanstvenici to preto\u010dili u labos sa \u017eivim mi\u0161evima. Dva odvojena kaveza, s 5 mi\u0161eva u jednom i jednim mi\u0161em u drugom, su bili postavljeni pred 200 ispitanika. Elektro\u0161ok koji nije bio smrtonosan, samo vrlo bolan, prijetio je kavezu s 5 mi\u0161eva. Ispitanici su imali 20 sekundi za odluku ho\u0107e li preusmjeriti udar na kavez s jednim mi\u0161em kojem \u0107e tako nanijeti te\u0161ke bolove ili \u0107e svojim ne\u010dinjenjem morati gledati patnju 5 mi\u0161eva.<\/p>\n

Trik je bio u tome da posrijedi nisu bili pravi elektro\u0161okovi i nije bilo nikakvih bolova za \u017eivotinje, ali ispitanici to nisu smjeli znati. 84 posto sudionika je izabralo preusmjeriti udar \u0161tede\u0107i tako 5 mi\u0161eva.<\/p>\n

Rezultati su svakako zanimljivi, jer su pokazali da ljudi druk\u010dije reagiraju kad na takav eksperiment odgovaraju \u010disto hipoteti\u010dki, za razliku od ovog puta kad su se na\u0161li u stvarnim laboratorijskim uvjetima, sa “stvarnim” posljedicama. Naime, u hipoteti\u010dkoj situaciji je u ranijem ispitivanju samo 66 posto ljudi odlu\u010dilo preusmjeriti udar.<\/p>\n

Razli\u010diti rezultati sugeriraju kako, kad su suo\u010deni s posljedicama u stvarnim situacijama, ipak vi\u0161e ljudi naginje odluci konzekvencijalisti\u010dki (gledaju\u0107i posljedice i rezultat), nego deontolo\u0161ki (gledaju\u0107i du\u017enost \u0161to bi trebalo \u010diniti). Rezultati istra\u017eivanja<\/a> su objavljeni u \u010dasopisu Psychological Science.<\/em><\/p>\n

Ovaj eksperiment ne prestaje zaokupljati ljude i \u010dest je motiv raznih internetskih memeova, a pogotovo je popularan u dana\u0161nje vrijeme kad se spominje skori dolazak autonomnih vozila i izazovi koje oni donose sa sobom.<\/p>\n

Dok razmi\u0161ljate kako biste vi postupili u takvoj situaciji, pogledajte simpati\u010dan na\u010din rje\u0161avanja ovog problema kod jednog dvogodi\u0161njaka:<\/p>\n