{"id":21044773,"date":"2019-11-18T17:37:00","date_gmt":"2019-11-18T16:37:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21044773"},"modified":"2019-11-23T15:02:04","modified_gmt":"2019-11-23T14:02:04","slug":"9-najvecih-kukaca-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/9-najvecih-kukaca-na-svijetu\/","title":{"rendered":"9 najve\u0107ih kukaca na svijetu"},"content":{"rendered":"<p>Kada se spomene tema kukaca, ina\u010de najraznovrsnije i najbrojnije skupine \u017eivotinjskog svijeta uop\u0107e, obi\u010dno se pomisli na ne\u0161to maleno. Imamo ovdje 9 primjera koji \u0107e pokazati da kukci mogu biti itekako veliki:<\/p>\n<p><strong>Titanus giganteus<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_21044763\" style=\"width: 316px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21044763\" class=\" wp-image-21044763\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac1-300x192.jpg\" alt=\"\" width=\"306\" height=\"196\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac1-300x192.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac1-768x491.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac1.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 306px) 100vw, 306px\" \/><p id=\"caption-attachment-21044763\" class=\"wp-caption-text\">Titanus giganteus, foto: Profimedia<\/p><\/div>\n<p>Stani\u0161te im je u Amazonskoj pra\u0161umi, a se\u017ee do Kolumbije, Ekvadora i Perua. Njihova klije\u0161ta su dovoljno jaka da slome olovku ili nanesu ozbiljnu povredu, jer narastu do 17 centimetara u duljinu. Kad dosegnu punu starost, prestanu se hraniti i jednostavno lete uokolo u potrazi za partnerom, sve dok ne uginu od gladi. Kas se osjete ugro\u017eeni, neprijatelja upozoravaju &#8211; siktanjem.<\/p>\n<p><strong>Megasoma elephas<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_21044764\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21044764\" class=\"size-medium wp-image-21044764\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac2-300x192.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"192\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac2-300x192.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac2-768x491.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac2.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><p id=\"caption-attachment-21044764\" class=\"wp-caption-text\">Megasoma elephas, foto: Profimedia<\/p><\/div>\n<p>Iz iste su porodice kao popularniji skarabej, ovaj &#8220;mali\u0161an&#8221; raspola\u017ee arsenalom od tri roga (dva su na glavi). Oni im slu\u017ee za obra\u010dunavanje s neprijateljima. Mogu narasti 7-12 centimetara, a mu\u017ejaci su 2-3 puta ve\u0107i od \u017eenki. Nalaze se u ju\u017enom Teksasu, Meksiku, ju\u017enoameri\u010dkim pra\u0161umama, ali i u dijelovima Australije. \u017divot im nije ba\u0161 dug, tek nekoliko mjeseci.<\/p>\n<p><strong>Macropanesthia rhinoceros<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_21044765\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21044765\" class=\"size-medium wp-image-21044765\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac3-300x192.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"192\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac3-300x192.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac3-768x491.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac3.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><p id=\"caption-attachment-21044765\" class=\"wp-caption-text\">Macropanesthia rhinoceros, foto: Profimedia<\/p><\/div>\n<p>\u017dohar nije ba\u0161 ljudima najomiljeniji kukac, a \u0161to tek onda misle za onog koji u svom imenu ima pridjev &#8220;gigantski&#8221;? Bez brige, ovaj veliki \u017eohar \u017eivi u Australiji, naj\u010de\u0161\u0107e u tropskim podru\u010djima Queenslanda, a te\u017ei i do 35 grama. Osim \u0161to mo\u017ee naraste do 8 centimetara duljine, mo\u017ee tako\u0111er do\u017eivjeti duboku starost od \u010dak 10 godina.<\/p>\n<p><strong>Macrolyristes corporalis<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_21044766\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21044766\" class=\"size-medium wp-image-21044766\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac4-300x196.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"196\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac4-300x196.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac4-768x502.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac4.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><p id=\"caption-attachment-21044766\" class=\"wp-caption-text\">Macrolyristes corporalis, foto: Profimedia<\/p><\/div>\n<p>Ovo je najve\u0107i zrikavac na svijetu. Skaku\u0107e po \u0161umovitim planinama tropske Malezije, gdje tijekom dana miruje. Zato ima buran no\u0107ni \u017eivot. \u017denke zavodi glasnim, ali visokim zvukom koje nalikuje zvi\u017edanju. Ro\u0111aci su sa skakavcima. Tako\u0111er, neki su vegetarijanci, a neki primjerci love manje kukce.<\/p>\n<p><strong>Goliathus regius<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_21044767\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21044767\" class=\"size-medium wp-image-21044767\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac5-300x191.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"191\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac5-300x191.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac5-768x490.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac5.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><p id=\"caption-attachment-21044767\" class=\"wp-caption-text\">Goliathus regius, foto: Profimedia<\/p><\/div>\n<p>Ime mu potje\u010de od poznatog biblijskog lika zbog veli\u010dine, ali i te\u017eine. Ako se ne \u0161etate tropskim \u0161umama Afrike ne\u0107ete nikad nai\u0107i na ovog kukca, koji ima 100 grama te\u017eine i 11 centimetara duljine. Oklopljen je prvim parom krila, naoru\u017ean je tako\u0111er malenim kand\u017eama, a mu\u017ejaci imaju rog u obliku slova Y. Golijat je dobro poznat i po svojim &#8220;ratnim&#8221; \u0161arama.<\/p>\n<p><strong>Megaphasma denticrus<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_21044769\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21044769\" class=\"size-medium wp-image-21044769\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac7-300x192.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"192\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac7-300x192.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac7-768x491.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac7.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><p id=\"caption-attachment-21044769\" class=\"wp-caption-text\">Megaphasma denticrus, foto: Profimedia<\/p><\/div>\n<p>Kukci ovakva izgleda su obi\u010dno neprimjetni i simpati\u010dni djeci. Barem dok im u ime ne ubacite &#8220;mega&#8221; i pove\u0107ate ih na 50 centimetara, kao \u0161to je ovdje konkretno slu\u010daj. Pravi su majstori kamufla\u017ee i dobro glume dio drveta ili grma.<\/p>\n<p><strong>Deinacrida fallai<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_21044770\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21044770\" class=\"size-medium wp-image-21044770\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac8-300x192.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"192\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac8-300x192.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac8-768x491.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac8.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><p id=\"caption-attachment-21044770\" class=\"wp-caption-text\">Deinacrida fallai, foto: Profimedia<\/p><\/div>\n<p>Weta je ime za oko 70 endemskih vrsta kukaca s Novog Zelanda. Od njih 70 \u010dak 11 divovskih vrsta predstavlja dobar primjer gigantizma uzrokovanog izolacijom na tom otoku. To su duljine od oko 10 cm, ne ra\u010dunaju\u0107i noge i antene. Jedna uhva\u0107ena \u017eenka je \u010dak bila dosegla nevjerojatnih 70 grama, \u010dime bi posramila \u010dak i vrapca. Deinacrida, ina\u010de, na gr\u010dkom zna\u010di &#8211; u\u017easni skakavac.<\/p>\n<p><strong>Attacus atlas<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_21044771\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21044771\" class=\"size-medium wp-image-21044771\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac9-300x197.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"197\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac9-300x197.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac9-768x505.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac9.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><p id=\"caption-attachment-21044771\" class=\"wp-caption-text\">Attacus atlas, foto: Profimedia<\/p><\/div>\n<p>Tropski moljac \u017eivi na podru\u010dju jugoisto\u010dne Azije i najve\u0107a je vrsta moljca uop\u0107e. Povr\u0161ina krila pojedinih primjeraka dose\u017ee i 400 kvadratnih cm, a raspon im je 25-30 cm. Iako je dobio ime po titanu iz gr\u010dke mitologije, u Kini ga zovu &#8220;zmijska glava&#8221;, zbog oblika vrha gornjih krila. U Indiji ih uzgajaju zbog svile, ali ne u komercijalne svrhe, jer je takva svila druk\u010dija, kra\u0107ih i istrganih niti.<\/p>\n<p><strong>Bathynomus giganteus<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_21044772\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21044772\" class=\"size-medium wp-image-21044772\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac99-300x192.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"192\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac99-300x192.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac99-768x491.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/05\/kukac99.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><p id=\"caption-attachment-21044772\" class=\"wp-caption-text\">Bathynomus giganteus, foto: Profimedia<\/p><\/div>\n<p>Ovaj \u010dlankono\u017eac je srodan \u0161kampu i raku, ali najvi\u0161e podsje\u0107a na puno puta uve\u0107anu grinju. Odrasli primjerci imaju do 76 cm, a te\u017ee 1.7 kg. Bathynomus je primjer dubokomorskog gigantizma, ali i primjer morskog strvinara (kad nekada odlu\u010de napasti onda hvataju spori plijen poput morske spu\u017eve ili krastavca). Vode samotne \u017eivote na temperaturama od par stupnjevi iznad nule.\u00a0Mogu se sklup\u010dati i pretvoriti u kuglicu te otkotrljati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ovo definitivno nisu klasi\u010dni si\u0107u\u0161ni kukci<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044775,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16346],"tags":[16906,18064,16838],"class_list":["post-21044773","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-biljke-i-zivotinje","tag-insekt","tag-insekti","tag-kukac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044773","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044773"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044773\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044775"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}