{"id":21044790,"date":"2019-10-21T16:34:05","date_gmt":"2019-10-21T14:34:05","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21044790"},"modified":"2019-10-30T21:02:38","modified_gmt":"2019-10-30T20:02:38","slug":"cimpanze-imaju-cistije-krevete-nego-sto-imaju-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/cimpanze-imaju-cistije-krevete-nego-sto-imaju-ljudi\/","title":{"rendered":"\u010cimpanze imaju \u010distije krevete nego \u0161to imaju ljudi"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/rsos.royalsocietypublishing.org\/content\/5\/5\/180382\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Studija<\/a> koja je uspore\u0111ivala briseve iz skrovi\u0161ta \u010dimpanzi s onima iz ljudskih kreveta je pokazala kako plahte i madraci ljudi imaju puno vi\u0161e bakterija iz njihovih tijela nego \u017eivotinjski &#8220;kreveti&#8221;.<\/p>\n<p>35 posto bakterija iz ljudskih kreveta dolazi iz pljuva\u010dke, ko\u017ee i fekalnih \u010destica.\u00a0&#8221;Nismo mogli prona\u0107i gotovo nijedan od tih mikroba u skrovi\u0161tima \u010dimpanzi,&#8221; rekla je Megan Thoemmes, glavna autorica rada.<\/p>\n<p>Znanstvenici su, naime, u Tanzaniji prikupljali uzorke iz 41 skloni\u0161ta \u010dimpanzi i testirali ih na mikrobiolo\u0161ki biodiverzitet. U 15 skloni\u0161ta tih primata su se znanstvenici koristili i usisiva\u010dima kako bi saznali \u017eive li tu \u010dlankono\u0161ci, poput insekata, pauka, grinja ili krpelja.<\/p>\n<p>&#8221;O\u010dekivali smo da \u0107emo na\u0107i solidan broj parazita \u010dlankono\u017eaca, ali nismo,&#8221; izjavila je Thoemmes. Tim je tako\u0111er iznena\u0111en\u00a0\u0161to je prona\u0111eno zaista malo buha, u\u0161i i krevetskih buba (egzoparazita) kod \u010dimpanzi.<\/p>\n<p>&#8221;Prona\u0111ena su svega 4 ekzoparazita u svim skloni\u0161tima koje smo istra\u017eivali. To su 4 pojedina\u010dna uzroka, a ne 4 razli\u010dite vrste,&#8221; pojasnila je Thoemmes. Ona smatra kako su kreveti \u010dimpanzi \u010distiji, jer oni stalno prave nove u kro\u0161njama.<\/p>\n<p>Iako spavaju okru\u017eeni s manje tjelesnih bakterija, \u010dimpanze imaju raznovrsniji spektar drugih prirodnih bakterija iz lisnatog okru\u017eenja, pokazala je studija.<\/p>\n<p>Thoemmes smatra da ljudska podlo\u017enost autoimunim bolestima te alergijama mo\u017ee biti povezana s tim razlikama.<br \/>\n&#8221;Znamo da su ljudski domovi njihov vlastiti ekosustav, a ljudski kreveti uglavnom sadr\u017ee podvrste organizama koji se mogu na\u0107i u ku\u0107i,&#8221; rekla je.<\/p>\n<p>&#8221;Ovaj rad nagla\u0161ava ulogu koju ljudske strukture igraju u oblikovanju ekosustava u na\u0161em neposrednom okru\u017eenju. Na\u0161i poku\u0161aji stvaranja \u010distog okru\u017eja za sebe mogu u\u010diniti na\u0161u okolinu manje idealnom.&#8221;<\/p>\n<p>U studiji se navodi: &#8221;Stvorili smo mjesta za spavanje u kojima je izlo\u017eenost mikrobima sve samo ne nestala, a mi smo umjesto toga okru\u017eeni manje raznovrsnim mikroorganizmima koji ve\u0107inom potje\u010du iz na\u0161ih tijela.&#8221;<\/p>\n<p>&#8221;Kreveti \u010dimpanzi nisu imali uzorke \u010dlankono\u017eaca specijalizirane za \u017eivot s \u010dimpanzama. Za razliku od toga, zajednice \u010dlankono\u017eaca u ljudskim domovima su raznolike, \u010desto uklju\u010duju\u0107i na stotine vrsta, od kojih su desetine specijalizirane samo za \u017eivot u zatvorenom prostoru.&#8221;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uo\u010deno je mnogo vi\u0161e tjelesnih bakterija u ljudskim krevetima<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21044789,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16344],"tags":[17745,19797],"class_list":["post-21044790","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mikrobiologija","tag-bakterije","tag-majmuni"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044790","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044790"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044790\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21044789"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044790"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044790"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044790"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}