{"id":21044822,"date":"2022-12-08T18:42:00","date_gmt":"2022-12-08T17:42:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21044822"},"modified":"2022-12-08T19:17:46","modified_gmt":"2022-12-08T18:17:46","slug":"izgleda-da-je-etnicka-nesnosljivost-zarazna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/izgleda-da-je-etnicka-nesnosljivost-zarazna\/","title":{"rendered":"Izgleda da je etni\u010dka nesno\u0161ljivost zarazna"},"content":{"rendered":"\n

Odbojnost spram etni\u010dkih manjina je zarazna, a prihvatljivost destruktivnog pona\u0161anja prema njima prili\u010dno se lako mijenja ovisno o pona\u0161anju drugih, ka\u017eu rezultati studije koju je proveo tim stru\u010dnjaka iz \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke.<\/p>\n\n\n\n

“Dru\u0161tvena pravila koja reguliraju asocijalno pona\u0161anje dosta su krhka kad je rije\u010d o odnosu prema etni\u010dkim manjinama”, navode znanstvenici Michal Bauer i Julie Chytilova.<\/p>\n\n\n\n

Studija, provedena od strane Instituta CERGE-EI, minhenskog Instituta Max Planck i Tehni\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Ko\u0161icama, provedena je u isto\u010dnoj Slova\u010dkoj, na podru\u010dju u kojem ina\u010de \u017eivi velika etni\u010dka romska manjina.<\/p>\n\n\n\n

Studija<\/a>, koja je objavljena u ameri\u010dkom \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences,<\/em> temeljna je na igri u kojoj igra\u010di (327 djece \u0161kolskog uzrasta u dobi 13-15 godina ve\u0107inske etni\u010dke slova\u010dke populacije) dobiju po dva eura.<\/p>\n\n\n\n

Moraju odlu\u010diti ho\u0107e li platiti 10% svog iznosa kako bi smanjili fond svog suparnika za pola, \u0161to je “destruktivan” izbor, ili \u0107e mo\u017eda zadr\u017eati isplate nepromijenjene.<\/p>\n\n\n\n

U skupini po 3 igra\u010da oni igraju s potencijalnim suparnicima koji su predstavljeni na listi s tipi\u010dnim slova\u010dkim imenima ili na listi s tipi\u010dnim romskim imenima, a sva 3 igra\u010da moraju jedan za drugim birati ime s liste.<\/p>\n\n\n\n

“Ispitivali smo hipotezu po kojoj raste povodljivost u slije\u0111enju poteza vr\u0161njaka kad se povrijedi pripadnik etni\u010dke manjine, u usporedbi s pripadnicima vlastite”, navodi studija.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati su bili iznena\u0111uju\u0107i, jer je studija ukazala na velik utjecaj vr\u0161njaka u dono\u0161enju odluke da se u\u010dini \u0161teta pripadniku manjine.<\/p>\n\n\n\n

Ako je prvo dijete koje je trebalo birati partnere na suprotnoj strani u izboru bilo “miroljubivo” prema manjini, samo je 19% djece poslije njega donijelo suprotnu odluku. No ako je prvo dijete pokazalo neprijateljstvo, \u010dak je 77% djece koja su slijedila poslije njega – iskazalo jednaku destruktivnost prema manjini.<\/p>\n\n\n\n

Kad je tre\u0107e dijete iz tro\u010dlane skupine do\u0161lo na red za biranje, samo ih je 18% bilo destruktivno prema pripadnicima manjine ako su oba njegova prethodnika bila miroljubiva, ali je \u010dak 88% onih koji su birali kao tre\u0107i bilo destruktivno ako su dva prethodnika isto tako postupila.<\/p>\n\n\n\n

Uz to, “sudionici su smatrali kako je neprijateljsko pona\u0161anje prema Romima dru\u0161tveno prihvatljivije ako se netko prije prema Romima odnosio s mr\u017enjom”, navode u studiji Bauer i Chytilova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Studija provedena na \u0161kolarcima<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066548,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[23317,23318,18516,18037],"class_list":["post-21044822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-etnicka-nesnosljivost","tag-etnicke-manjine","tag-istrazivanje","tag-romi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21044822"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044822\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066549,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21044822\/revisions\/21066549"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066548"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21044822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21044822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21044822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}