{"id":21045011,"date":"2018-06-20T21:07:53","date_gmt":"2018-06-20T19:07:53","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045011"},"modified":"2022-07-13T13:20:02","modified_gmt":"2022-07-13T11:20:02","slug":"najnevjerojatniji-krajolici-na-planetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/najnevjerojatniji-krajolici-na-planetu\/","title":{"rendered":"Najnevjerojatniji krajolici na planetu"},"content":{"rendered":"\n<p>Zemlja je puna nevjerojatnih krajolika. Neke je oblikovala priroda dugi niz godina, a neki su postali takvi kakvi jesu djelovanjem \u010dovjeka. Kako god bilo, nakon sve vi\u0161e vijesti o \u010dovjekovom upropa\u0161tavanju planeta, evo malo oku i fotoaparatu ugodnih i optimisti\u010dnih prizora. Neki krajolici grani\u010de s nadrealnim:<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"h-las-salinas-de-torrevieja\"><strong>Las Salinas de Torrevieja<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Las-Salinas-de-Torrevieja-1200x800.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065893\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Las-Salinas-de-Torrevieja-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Las-Salinas-de-Torrevieja-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Las-Salinas-de-Torrevieja-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Las-Salinas-de-Torrevieja.jpg 1280w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Wikimedia Commons\/Mois\u00e9s Pastor<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>I \u0160panjolska ima svojih ru\u017ei\u010dastih jezera koja su takva zahvaljuju\u0107i algama.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Vrata pakla<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/vrata-do-pakla-1200x800.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065894\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/vrata-do-pakla-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/vrata-do-pakla-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/vrata-do-pakla-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/vrata-do-pakla-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/vrata-do-pakla.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Unsplash\/Ybrayym Esenov<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Plamte\u0107i krater plina u turkmenistanskoj pustinji koji je nastao bu\u0161enjem 1971. kada se mislilo crpiti prirodni plin. Do danas ne prestaje gorjeti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Pamukkale<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"900\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Pamukkale-1200x900.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065895\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Pamukkale-1200x900.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Pamukkale-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Pamukkale-768x576.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Pamukkale-1536x1152.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Pamukkale.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Unsplash\/Arnaud Civray<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Tursko prirodno \u010dudo plitkih terasnih bazena koji tvore jedinstvene toplice na kojima je osnovan anti\u010dki grad Hierapolis.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Wai O Tapu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Wai-O-Tapu-1200x800.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065896\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Wai-O-Tapu-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Wai-O-Tapu-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Wai-O-Tapu-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Wai-O-Tapu-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Wai-O-Tapu.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Novozelandska geotermalna atrakcija kipu\u0107ih jezera nestvarnih boja nastala vulkanskim djelovanjem.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Jezero Natron<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/jezero-natron-1200x800.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065897\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/jezero-natron-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/jezero-natron-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/jezero-natron-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/jezero-natron-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/jezero-natron.jpg 1620w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Wikimedia Commons\/Richard Mortel<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Tanzanijsko crveno vulkansko jezero je istovremeno &#8220;jezero smrti&#8221; zbog nagrizaju\u0107e vode i najve\u0107e svjetsko stani\u0161te flamingosa.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>U\u0161\u0107e Rone i Arve<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"900\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/usce-rone-i-arve-1200x900.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065898\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/usce-rone-i-arve-1200x900.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/usce-rone-i-arve-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/usce-rone-i-arve-768x576.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/usce-rone-i-arve-1536x1152.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/usce-rone-i-arve-2048x1536.jpg 2048w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Wikimedia Commons\/Nauticashades<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>\u017deneva se mo\u017ee pohvaliti prekrasnim u\u0161\u0107em dviju rijeka koje tvore vidljiv kontrast.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Pustinja Danakil<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"900\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Danakil-1200x900.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065899\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Danakil-1200x900.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Danakil-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Danakil-768x576.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Danakil.jpg 1440w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Wikimedia Commons\/Sharanbhurke<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Etiopska pustinja je geolo\u0161ka depresija, jer le\u017ei ispod razine mora. Zbog visoke temperature i potoka lave slovi za najtoplije mjesto na Zemlji. Sumpor i alge u\u010dinile su da ovaj &#8220;pakao na zemlji&#8221; bude neobi\u010dno \u0161aren.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Terasasta polja ri\u017ee<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/terasasta-polja-rize-1200x800.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065900\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/terasasta-polja-rize-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/terasasta-polja-rize-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/terasasta-polja-rize-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/terasasta-polja-rize-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/terasasta-polja-rize.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Kineska pokrajina Yunnan dom je spektakularnih kaskada ri\u017ee koje se prote\u017eu od Ailao gorja do obala rijeke Hong.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Kanjon Antilope<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"799\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/kanjon-antilopa-1200x799.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065901\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/kanjon-antilopa-1200x799.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/kanjon-antilopa-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/kanjon-antilopa-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/kanjon-antilopa-1536x1023.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/kanjon-antilopa.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Kanjon kraj grada Page u Arizoni usred Navaho rezervata jo\u0161 nije do kraja formiran, jer se mijenja ki\u0161om koja te\u010de kroz njega. Ovakvi erozijski oblici nisu jo\u0161 nigdje vi\u0111eni, a tko zna kakvi \u0107e biti s vremenom.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Nacionalni park G\u00f6reme<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"900\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Goreme-1200x900.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065960\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Goreme-1200x900.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Goreme-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Goreme-768x576.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Goreme-1536x1152.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Goreme.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedan turski biser je grad u Kapadociji \u010dije su neobi\u010dne vulkanske stijene rezultat djelovanja erozije u aridnoj klimi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Oaza Yueyaquan<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"801\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Yueyaquan-1200x801.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065963\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Yueyaquan-1200x801.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Yueyaquan-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Yueyaquan-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Yueyaquan-1536x1025.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Yueyaquan.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>\u010cudesna oaza usred pustinje Gobi u kineskoj provinciji Gansu je zapravo jezero u obliku polumjeseca.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Nacionalni park Lencois Maranhenses<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"675\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/lencois-maranhenses-1200x675.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065964\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/lencois-maranhenses-1200x675.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/lencois-maranhenses-300x169.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/lencois-maranhenses-768x432.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/lencois-maranhenses-1536x864.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/lencois-maranhenses-1024x576.jpg 1024w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/lencois-maranhenses-600x337.jpg 600w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/lencois-maranhenses.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Sjeverni Brazil se mo\u017ee pohvaliti ovim neobi\u010dnim pustinjskim lagunama. Ne mo\u017ee se ba\u0161 svugdje vidjeti konstantnu izmjenu tirkiznih jezera i pje\u0161\u010danih dina dokle god se\u017ee pogled.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Grand Prismatic Spring<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"803\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Grand-Prismatic-Spring-1200x803.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065965\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Grand-Prismatic-Spring-1200x803.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Grand-Prismatic-Spring-300x201.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Grand-Prismatic-Spring-768x514.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Grand-Prismatic-Spring-1536x1028.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Grand-Prismatic-Spring.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Najve\u0107i termalni izvor u Americi i tre\u0107i u svijetu po veli\u010dini je na\u0161ao svoje mjesto u nacionalnom parku Yellowstone.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Whitehaven pla\u017ea<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"606\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Whitehaven-plaza-1200x606.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065966\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Whitehaven-plaza-1200x606.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Whitehaven-plaza-300x151.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Whitehaven-plaza-768x388.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Whitehaven-plaza-1536x775.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Whitehaven-plaza.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Najpoznatija bijela pla\u017ea na svijetu je dio australskog Whitsunday oto\u010dja. Izolirani komadi\u0107 raja je primjer \u010dudesnih prijelaza pijeska i vode.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Salar de Uyuni<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salar-de-Uyuni-1200x800.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065967\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salar-de-Uyuni-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salar-de-Uyuni-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salar-de-Uyuni-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salar-de-Uyuni-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salar-de-Uyuni.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Bolivija ima najve\u0107e slano jezero na svijetu ili slanu pustinju, ovisno o prisustvu vode. Kad ki\u0161a ispuni ovaj slani krajolik on se pretvara u &#8220;najve\u0107e ogledalo na Zemlji&#8221;, kako tepaju ovom spoju neba i zemlje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zao Onsen<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"900\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/zao-onsen-1200x900.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065968\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/zao-onsen-1200x900.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/zao-onsen-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/zao-onsen-768x576.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/zao-onsen-1536x1152.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/zao-onsen.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Termalni izvor i skijali\u0161te u japanskoj Yamagata prefekturi. Tamo postoje neobi\u010dna &#8220;ledena drve\u0107a&#8221; koja imaju najnevjerojatnije oblike zbog koli\u010dine snijega.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Salinas Grandes<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"900\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salinas-Grandes-1200x900.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065980\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salinas-Grandes-1200x900.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salinas-Grandes-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salinas-Grandes-768x576.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salinas-Grandes-1536x1152.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Salinas-Grandes.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Unsplash\/Florian Del\u00e9e<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Velika slana bijela pustinja u Argentini se nalazi na 3450 metara nadmorske visine, a turisti \u0161etnju ovim podru\u010djem opisuju kao &#8220;hodanje po povr\u0161ini drugog planeta&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ta Prohm<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"803\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Ta-Prohm-1200x803.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065979\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Ta-Prohm-1200x803.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Ta-Prohm-300x201.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Ta-Prohm-768x514.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Ta-Prohm-1536x1028.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Ta-Prohm.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Kambod\u017eanski budisti\u010dki hram je spoj drevne arhitekture i prirode. Naime, ogromno korijenje drve\u0107a dr\u017ei u zagrljaju zidove i zemlju ovog \u010darobnog mjesta.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Namib<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"700\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/namib-1200x700.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065977\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/namib-1200x700.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/namib-300x175.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/namib-768x448.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/namib-1536x896.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/namib.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Namibijsko pje\u0161\u010dano more je dio gdje pustinja Namib, kao jedina takva na svijetu, zavr\u0161ava s izlazom na more.&nbsp; Nevjerojatni spoj izgleda gotovo sneno kad se tamo spuste magle.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Kelimutu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"845\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Kelimutu-1200x845.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065978\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Kelimutu-1200x845.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Kelimutu-300x211.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Kelimutu-768x541.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Kelimutu-1536x1082.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Kelimutu.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Kelimutu je ugasli vulkan na otoku Flores u Indoneziji, a poznat je po tri kraterska jezera koja mijenjaju boje ovisno o kemijskim reakcijama minerala.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>The Wave<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"782\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/the-wave-arizona-1200x782.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065976\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/the-wave-arizona-1200x782.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/the-wave-arizona-300x195.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/the-wave-arizona-768x500.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/the-wave-arizona.jpg 1280w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Ova nevjerojatna prirodna formacija je smje\u0161tena kraj granice dr\u017eava Arizona i Utah u kanjonu Paria-Vermillion.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Cano Cristales<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Cano_Cristales-1200x800.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065975\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Cano_Cristales-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Cano_Cristales-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Cano_Cristales-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Cano_Cristales-1536x1025.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/Cano_Cristales.jpg 1619w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Wikimedia Commons\/Pedro Szekely<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Kolumbija ima jednu od najljep\u0161ih rijeka na svijetu. Nacionalni park u dijelu godine doslovno procvjeta u eksploziji boja zahvaljuju\u0107i algama koje se vide kroz kristalnu vodu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Bryce kanjon<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/bryce-kanjon-1200x800.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065973\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/bryce-kanjon-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/bryce-kanjon-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/bryce-kanjon-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/bryce-kanjon-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/bryce-kanjon.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Utah ima i jedan nacionalni park \u010dije geolo\u0161ke strukture \u010dine zaista jedinstvene oblike i kolorit. Tehni\u010dki, nije pravi kanjon, nego niz prirodno oblikovanih amfiteatara u stijeni na nizini od 150m.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Oko Sahare<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"661\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/oko-sahare-1200x661.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065972\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/oko-sahare-1200x661.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/oko-sahare-300x165.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/oko-sahare-768x423.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/oko-sahare-1536x846.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/oko-sahare.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Na zapadnom dijelu Sahare, u Mauritaniji, smje\u0161tena je neobi\u010dna formacija koja podsje\u0107a na krater od udara asteroida. Ipak, smatra se da je Oko nastalo raspadom superkontinenta Pangea.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Gejzir Fly<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"900\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/gejzir-fly-1200x900.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065971\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/gejzir-fly-1200x900.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/gejzir-fly-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/gejzir-fly-768x576.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/gejzir-fly.jpg 1440w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Wikimedia Commons\/Ken Lund<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Najneobi\u010dniji gejzir svijeta je u pustinji Black Rock u Nevadi. Nevjerojatne boje koje ga pro\u017eimaju duguje algama.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>DeadVlei<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/DeadVlei-1200x800.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065970\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/DeadVlei-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/DeadVlei-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/DeadVlei-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/DeadVlei-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/DeadVlei.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedno namibijsko \u010dudo prirode \u010dini ova &#8220;mrtva \u0161uma&#8221; u nacionalnom parku Namib-Naukluft. Nestvarni prizor pje\u0161\u010dane pustinje s drve\u0107em sasu\u0161enim u vremenu stoji ovako ve\u0107 vi\u0161e od 900 godina.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Plitvice<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"800\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/plitvicka-jezera-2-1200x800.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065969\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/plitvicka-jezera-2-1200x800.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/plitvicka-jezera-2-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/plitvicka-jezera-2-768x512.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/plitvicka-jezera-2-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/07\/plitvicka-jezera-2.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>O najstarijem hrvatskom nacionalnom parku kojeg tvori nevjerojatni kompleks jezera ve\u0107 sve znamo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gotovo nadrealno<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045009,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[23219,16570,17431,18333],"class_list":["post-21045011","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-krajolici","tag-okolis","tag-priroda","tag-zemlja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045011"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045011\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065981,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045011\/revisions\/21065981"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045009"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}