{"id":21045017,"date":"2018-06-21T19:26:46","date_gmt":"2018-06-21T17:26:46","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045017"},"modified":"2018-06-23T13:07:47","modified_gmt":"2018-06-23T11:07:47","slug":"dolaze-roboti-za-vadenje-krvi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dolaze-roboti-za-vadenje-krvi\/","title":{"rendered":"Dolaze roboti za va\u0111enje krvi"},"content":{"rendered":"<p>Dolaze krvo\u017eedni roboti. Doslovno, \u017eele va\u0161u krv, i to vensku. Naime, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Rutgers razvili su robota koji slu\u017ei za va\u0111enje krvi i potom njenu analizu. Ono za \u0161to nam danas treba vi\u0161e od jednog medicinskog djelatnika.<\/p>\n<p>Novi robotski ure\u0111aj za va\u0111enje krvi i analizu krvnih uzoraka pacijenata se sastoji od tri podsustava.<\/p>\n<p>Prvi je ure\u0111aj za proces va\u0111enja venske krvi (venipunktura) koji koristi infracrvenu svjetlost i ultrazvu\u010dnu sliku da bi locirao krvne \u017eile. Zatim nakon ra\u010dunalne analize stvara sebi trodimenzionalnu sliku kardiovaskularnog sustava.<\/p>\n<p>Potom minijaturna robotska &#8220;ruka&#8221; postavlja iglu u sredi\u0161te nazna\u010dene vene. Nakon uzimanja uzorka krvi, ona se zatim premje\u0161ta u proces analize. Ovaj dio sustava omogu\u0107uje mjerenja pomo\u0107u ugra\u0111ene minijaturne centrifuge i mikroskopa. Trenutno mo\u017ee izvesti trodijelni diferencijal bijelih krvnih zrnaca i mjerenje hemoglobina.<\/p>\n<div id=\"attachment_21045016\" style=\"width: 730px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21045016\" class=\"wp-image-21045016 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/06\/bloodtestingdevice_design_render1-720x720.jpg\" alt=\"\" width=\"720\" height=\"480\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/06\/bloodtestingdevice_design_render1-720x720.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/06\/bloodtestingdevice_design_render1-720x720-300x200.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 720px) 100vw, 720px\" \/><p id=\"caption-attachment-21045016\" class=\"wp-caption-text\">Foto: Max Balter<\/p><\/div>\n<p>&#8220;Dijagnosti\u010dka ispitivanja krvi naj\u010de\u0161\u0107a su medicinska pretraga koja se obavlja u svijetu i predstavlja kamen temeljac moderne medicine&#8221;, rekao je dr. Max Balter, koji je vodio istra\u017eivanje.<\/p>\n<p>&#8220;Procjenjuje se kako se samo u Sjedinjenim Dr\u017eavama obavi vi\u0161e od dvije milijarde va\u0111enja krvi. Rezultati tih testova utje\u010du na oko 80% medicinskih odluka u bolnicama i primarnoj zdravstvenoj skrbi. Na\u0161 tim na Sveu\u010dili\u0161tu Rutgers razvio je ure\u0111aj koji omogu\u0107uje testiranje i davanje dijagnosti\u010dkih rezultata na potpuno automatski na\u010din. \u0160tede\u0107i vrijeme, ure\u0111aj ima sposobnost ubrzati sam tijek rada, zbog \u010dega medicinski djelatnici mogu posvetiti vi\u0161e vremena pacijentima&#8221;, zaklju\u010dio je Balter.<\/p>\n<p>Zasad je ovaj robotski ure\u0111aj testiran samo na umjetnim rukama kako bi se pokazalo da djeluje u\u010dinkovito. Sljede\u0107i korak je procjena sigurnost ure\u0111aja za venipunkturu na manjoj ljudskoj studiji. To \u0107e omogu\u0107iti timu da procijeni detalje, dizajn i upotrebljivost ure\u0111aja.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.worldscientific.com\/doi\/abs\/10.1142\/S2339547818500048\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Studija<\/a> je objavljena u \u010dasopisu <em>Technology<\/em>.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Device\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/yUk4kJHHYT0?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ne samo za va\u0111enje, nego i analizu na licu mjesta<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045015,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16834],"tags":[16749,17010],"class_list":["post-21045017","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-robotika","tag-krv","tag-robot"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045017","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045017"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045017\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045015"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045017"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045017"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045017"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}