Prema istra\u017eivanju Sveu\u010dili\u0161ta u Amsterdamu oni ljudi koji imaju mnogo novca su \u010desto uvjereni da u svemu imaju pravo te ne \u017eele poslu\u0161ati savjete drugih ljudi. Banalan primjer za ovakvu samouvjerenost je to \u0161to mnoge slavne osobe se jako lo\u0161e odijevaju, unato\u010d \u010dinjenici da mogu priu\u0161titi odje\u0107u koju su kreirali najpoznatiji modni dizajneri.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici smatraju da se to doga\u0111a zbog toga \u0161to postaju previ\u0161e samopouzdani. Velika koli\u010dina novca im daje odre\u0111enu sigurnost, samouvjerenost i zbog toga donose krive procjene i odluke. Oni postaju toliko sigurni u ono \u0161to rade da ne \u017eele saslu\u0161ati nekoga tko im \u017eeli ukazati na pogre\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n
Ovakav na\u010din pona\u0161anja mo\u017eda mo\u017ee pro\u0107i na crvenom tepihu, ali na drugim podru\u010djima kao \u0161to su bolnice ili financijske institucije, mo\u017ee do\u0107i do ozbiljnih problema.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici na \u010delu s dr. Mael Lebreton su prou\u010davali 104 ispitanika. Oni su sudjelovali u vizualnim testovima s Gabor filterima. Ovi filteri mogu biti jednobojni ili s uzorcima. \u010cesto se koriste u testiranjima percepcije.<\/p>\n\n\n\n
U eksperimentu su ispitanici morali odlu\u010diti koja od dvije slike ima ve\u0107i kontrast. Na ljestvici od 50% do 100% iskazivali su koliko su sigurni u svoju odluku. Re\u010deno im je da \u0107e osvojiti ili izgubiti novac ovisno koliko su bili precizni. Radilo se o iznosima do deset dolara.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati su pokazali da su ljudi postajali previ\u0161e samopouzdani kada im se smije\u0161io dobitak. Za razliku od toga, ako im je prijetio gubitak, samopouzdanje se smanjivalo. Novac je pomogao ljudima u dono\u0161enju odluka.<\/p>\n\n\n\n