{"id":21045090,"date":"2022-05-30T13:42:00","date_gmt":"2022-05-30T11:42:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045090"},"modified":"2022-05-30T14:04:35","modified_gmt":"2022-05-30T12:04:35","slug":"zivotinje-sve-vise-postaju-nocne-ptice-da-izbjegnu-ljude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zivotinje-sve-vise-postaju-nocne-ptice-da-izbjegnu-ljude\/","title":{"rendered":"\u017divotinje sve vi\u0161e postaju &#8220;no\u0107ne ptice&#8221; da izbjegnu ljude"},"content":{"rendered":"\n<p>Ekolozi Sveu\u010dili\u0161ta Berkeley u Kaliforniji su u \u010dasopisu <em>Science<\/em>\u00a0objavili <a href=\"http:\/\/science.sciencemag.org\/content\/360\/6394\/1232\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">studiju<\/a> koja pokazuje da \u017eivotinje mijenjaju navike kako bi izbjegle pritisak ljudskog zadiranja u svoja stani\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p>Izgleda da rast ljudske populacije utje\u010de na to <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jesu-li-zivotinje-sposobne-za-racunanje\/\">kako funkcioniraju \u017eivotinje<\/a> pa su tako odre\u0111ene vrste\u00a0sisavaca, u svojim nastojanjima da izbjegnu ljude, postale aktivne no\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici tvrde da se takva transformacija odnosi samo na \u017eivotinje, ali i kako bi mogla imati potencijalnih posljedica na cjelokupni ekosustav.<\/p>\n\n\n\n<p>U pro\u0161losti se pokazalo da su se sisavci prilago\u0111avali prisutnosti ljudi sjedila\u010dkim obrascima \u017eivota, odlascima u udaljena podru\u010dja i tro\u0161enjem manje vremena na potragu za hranom. Takve promjene u pona\u0161anju pridonose pove\u0107anju razine stresa kod \u017eivotinja, \u0161to u kona\u010dnici mo\u017ee potpuno promijeniti odre\u0111ene ustaljene navike pona\u0161anja. <\/p>\n\n\n\n<p>Po nekim pokazateljima ispada da i aktivnosti poput planinarenja i kampiranja mogu imati lo\u0161 utjecaj na \u017eivotinjski i biljni svijet.<\/p>\n\n\n\n<p>Cijela studija je koncipirana zapravo kao zbirna metaanaliza ukupno 76 studija koje su prou\u010davale 62 vrste na 6 kontinenata. Pokazalo se da je pove\u0107anje nokturalnosti \u017eivotinja odgovor na ljudsko uznemiravanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati su bili gotovo podjednaki na svim kontinentima i me\u0111u svim istra\u017eenim vrstama, stani\u0161tima i ljudskim aktivnostima na tim mjestima, od poljoprivrede do lova.<\/p>\n\n\n\n<p>Neke \u017eivotinjske vrste koje su bile uklju\u010dene u istra\u017eivanje su, primjerice, tanzanijski lav, vidre iz Brazila, kojoti iz Kalifornije, divlje svinje iz Poljske te tigrovi iz Nepala. Sve te vrste su pokazale neobi\u010dnu razli\u010ditost u pona\u0161anju koje se mijenja kroz okoli\u0161 i vrste.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160irina podataka je upe\u010datljiva i drugim znanstvenicima, s obzirom na \u010dinjenicu da takva vrsta podataka nije jo\u0161 bila toliko iscrpno analizirana.<\/p>\n\n\n\n<p>Ekologinja Marlee Tucker s frankfurtskog Sveu\u010dili\u0161ta Johanna Wolfganga Goethea izjavila je kako je ovo istra\u017eivanje izmijenilo njezin pogled na \u010dovjekov utjecaj na ostatak \u017eivog svijeta. Isto tako, smatra kako je pomalo zastra\u0161uju\u0107e \u0161to ve\u0107ina ljudi utje\u010de na \u017eivotinje bez da je toga svjesna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Metaanaliza 76 studija iz cijelog svijeta<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065606,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[19244,21308,23186,18939],"class_list":["post-21045090","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-ljudi","tag-navike","tag-utjecaj","tag-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045090","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045090"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045090\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065607,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045090\/revisions\/21065607"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065606"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045090"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045090"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045090"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}