Slonovi su najve\u0107e kopnene \u017eivotinje na svijetu. Ono najuo\u010dljivije na njima, pored same pojave, je njihova surla\u00a0 koja im koristi za miris, kopanje ili \u010dak komuniciranje s drugim slonovima, uz nezaobilazno uzimanje hrane i vode. Pored svega toga, ono \u0161to ove mirne biljojede zaista \u010dini druk\u010dijima su, u stvari, njihove u\u0161i.<\/p>\n
Svi ve\u0107 znaju za mamute koji su, prije izumiranja, \u017eivjeli u hladnijim krajevima, a izgledali su pomalo poput dlakavih slonova. Izme\u0111u ostalih razlika, postoji jedna za ovu pri\u010du bitna razlika me\u0111u njima – mamuti su imali puno manje u\u0161i od slonova. To svjedo\u010di kako je za veli\u010dinu u\u0161iju dana\u0161njih slonova odgovorna najvjerojatnije toplija klima.<\/p>\n
U\u0161i \u010dine \u010dak jednu \u0161estinu tijela ovih ogromnih sisavaca. Veli\u010dina u\u0161iju je jako va\u017ena, jer \u0161to je vi\u0161e mase, te\u017ee je posti\u0107i rashla\u0111ivanje tijela. Slonovi su jako velike \u017eivotinje pa bi \u017eivot u toplijim i su\u0161im klimatskim uvjetima mogao biti prili\u010dno opasan da ne postoji neki efikasan na\u010din za brzo rashla\u0111ivanje tijela.<\/p>\n
Naime, oni nemaju svoje znojne \u017elijezde i zbog toga se ne mogu rashladiti znojenjem kad su dani naro\u010dito vru\u0107i. Umjesto toga, ma\u0161u svojim velikim u\u0161ima.<\/p>\n
Me\u0111utim, u\u0161i ipak nemaju ulogu puke lepeze. U u\u0161ima slona se nalazi mre\u017ea velikih krvnih \u017eila koje se \u0161ire kad je vru\u0107e i skupljaju kad je hladno. Kad su posrijedi vru\u0107i vremenski uvjeti, slonovi lagano ma\u0161u svojim u\u0161ima kako bi zrak strujao preko uve\u0107anih u\u0161nih vena te im ohladio krv koja kroz njih struji.<\/p>\n
S obzirom na to da jedno uho mo\u017ee imati duljinu do \u010dak 2,1 m, pri prolasku kroz mre\u017eu krvnih \u017eila na njegovoj povr\u0161ini se mo\u017ee ohladiti puno krvi. Ta rashla\u0111ena krv se zatim vra\u0107a u tijelo slona te mu poma\u017ee da se osvje\u017ei.<\/p>\n