Dakle, znanstvenici su htjeli saznati kako da nam ubudu\u0107e svima rane na tijelu br\u017eu zacjeljuje, a sve \u0161to su morali za to napraviti je malo ozlijediti ljude za vrijeme provo\u0111enja istra\u017eivanja. Rije\u010d je bila o ranama od 3 milimetra.<\/p>\n\n\n\n
Naime, tijekom lije\u010denja 30 ljudi koji su imali ranice na vanjskoj strani usta, dakle na samoj ko\u017ei, ali istodobno tako\u0111er u usnoj \u0161upljini, znanstvenici su saznali kako je glavni razlog br\u017eeg zacjeljenja “unutarnjih” ranica sasvim jedinstven uzorak ekspresije gena koji je sadr\u017ean u stanicama usne \u0161upljine.<\/p>\n\n\n\n
Razlika izgleda rana odmah po ozlje\u0111ivanju, nakon 3 dana i nakon 6 dana je vidljiva na slici ispod:<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici su potvr\u0111ivanje svojih pretpostavki dobili poslije testiranja obavljenih i na laboratorijskim mi\u0161evima.<\/p>\n\n\n\n Ovo otkri\u0107e bi se moglo koristiti za umno\u017eavanje molekularnih uzoraka vanjskog dijela ko\u017ee, ubrzavaju\u0107i tako proces zacjeljivanja i smanjuju\u0107i tako\u0111er mogu\u0107nost nastanka o\u017eiljaka.<\/p>\n\n\n\n Po podacima iz Dr\u017eavnog centra za biotehnolo\u0161ke informacije, dodatan faktor koji doprinosi br\u017eem oporavku kad su posrijedi oralne rane je tako\u0111er prisutnost sline koja stvara vla\u017enu okolinu te pospje\u0161uje lije\u010denje upalnih procesa.<\/p>\n\n\n\n Ekspresija gena ili genski izra\u017eaj je ostvarenje informacije iz gena zbog proizvodnje genskog proizvoda. Obi\u010dno je taj proizvod funkcionalna bjelan\u010devina ili su to, pak, nebjelan\u010devinasti kodni geni, kao \u0161to su neke vrste ribonukleinske kiseline.<\/p>\n\n\n\n Tim se procesom slu\u017ee sva \u017eiva bi\u0107a – eukarioti (vi\u0161estani\u010dni organizmi), zatim prokarioti (bakterije), a njime se slu\u017ee i virusi zbog stvaranja makromolekulskog sustava za \u017eivot.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ne, razlog nije samo slina <\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066039,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[17745,16605,18924,23084,23229,23179],"class_list":["post-21045206","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-bakterije","tag-koza","tag-rane","tag-slina","tag-usne","tag-usta"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045206","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045206"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045206\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066040,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045206\/revisions\/21066040"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066039"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045206"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045206"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045206"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/07\/Untitled-1-300x172.jpg\")