{"id":21045212,"date":"2018-07-27T14:28:41","date_gmt":"2018-07-27T12:28:41","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045212"},"modified":"2018-07-27T14:28:41","modified_gmt":"2018-07-27T12:28:41","slug":"znanstvenici-pronasli-zamjenu-za-plastiku-koja-je-neskodljiva-za-okolis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-pronasli-zamjenu-za-plastiku-koja-je-neskodljiva-za-okolis\/","title":{"rendered":"Znanstvenici napravili materijal koji bi mogao zamijeniti plastiku"},"content":{"rendered":"

Plastika je materijal koji je u velikoj mjeri zastupljen u svakodnevnom \u017eivotu. Me\u0111utim, unato\u010d pozitivnim karakteristikama, plastika je postala veliki problem modernog dru\u0161tva. Budu\u0107i da joj je potrebno jako puno vremena da se razgradi, plasti\u010dni otpad lo\u0161e djeluje na biljni i \u017eivotinjski svijet.<\/p>\n

Znanstvenici sve vi\u0161e poku\u0161avaju prona\u0107i alternativu ovom materijalu. Tako su i stru\u010dnjaci s Georgia Institute of Technology proizveli materijal koji bi uskoro mogao zamijeniti plastiku.<\/p>\n

U studiji<\/a> koja je objavljena u \u010dasopisu ACS Sustainable Chemistry<\/em> stvorili su materijal koji je sli\u010dan plasti\u010dnoj foliji, ali su koristili sasvim neobi\u010dne sastojke.<\/p>\n

Naime, njihov materijal se sastoji od slojeva hitina i celuloznih vlakana koji se postavljaju na bazu sa\u010dinjenu od poliakti\u010dne kiseline (PLA). Znanstvenici su ove sastojke uzeli iz odba\u010denih lju\u0161tura rakova i pulpe drve\u0107a.<\/p>\n

Hitin i celuloza su organski polimeri koji se mogu na\u0107i u velikim koli\u010dinama u prirodi, a PLA se dobiva iz biljaka kao \u0161to su kukuruz ili manioka.<\/p>\n

U svojim ispitivanjima znanstvenici su do\u0161li do zaklju\u010dka kako njihova folija mo\u017ee u potpunosti zamijeniti plasti\u010dnu, a u nekim slu\u010dajevima se pokazala boljom i \u010dvr\u0161\u0107om.<\/p>\n

Voditelj istra\u017eivanja Carson Meredith je rekao: “Uspore\u0111ivali smo na\u0161 materijal s PET materijalom koji se uobi\u010dajeno koristi u prozirnoj ambala\u017ei i plasti\u010dnim bocama. Na\u0161 materijal je pokazao manju propusnost kisika za razliku od nekih PET materijala. To zna\u010di da bi mogao dulje odr\u017eati svje\u017einu hrane.<\/p>\n

Prou\u010davaju\u0107i hitin u nekim drugim eksperimentima, do\u0161li su do zaklju\u010dka kako bi se mogao koristiti za ambala\u017eu. Njegova vlakna imaju pozitivan naboj, a nano kristali iz celuloze negativan pa bi mogli zajedno stvoriti za\u0161titni omota\u010d.<\/p>\n

Ovakvi materijali moraju sprije\u010diti prolazak plinova. Molekulama plinova se te\u0161ko probiti kroz kristale. U PET materijalima kristala nema pa plinovi lak\u0161e prona\u0111u prolaz. Me\u0111utim, pokazalo se da njihov materijal propu\u0161ta previ\u0161e vodene pare pa se jo\u0161 ne mo\u017ee komercijalno koristiti, ali znanstvenici se nadaju da \u0107e uskoro rije\u0161iti i taj problem.<\/p>\n

Dobra vijest je \u0161to za ovaj materijal ne\u0107e biti potrebno sje\u0107i drve\u0107e ili ubijati rakove zbog potrebnih sastojaka jer ih tvornice papira i ribljih proizvoda ve\u0107 imaju u obliku nusproizvoda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Eko rje\u0161enje<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045217,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16372],"tags":[16988,16954],"class_list":["post-21045212","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-ekologija-i-okolis","tag-materijal","tag-plastika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045212"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045212\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045217"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}