{"id":21045221,"date":"2018-07-27T15:10:50","date_gmt":"2018-07-27T13:10:50","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045221"},"modified":"2018-07-27T15:10:50","modified_gmt":"2018-07-27T13:10:50","slug":"konacno-pronaden-glavni-uzrok-rizika-za-autizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/konacno-pronaden-glavni-uzrok-rizika-za-autizam\/","title":{"rendered":"Kona\u010dno prona\u0111en glavni uzrok rizika za autizam"},"content":{"rendered":"

Mikrobiom majke u trudno\u0107i je glavni uzrok rizika razvoja poreme\u0107aja iz autisti\u010dnog spektra, pokazala je studija<\/a> znanstvenika s University of Virginia School of Medicine (UVA).<\/p>\n

Naime, znanstvenici su uspjeli sprije\u010diti razvoj autizma kod laboratorijskih mi\u0161eva. Rizik je smanjen blokiranjem odre\u0111ene upalne molekule interleukin-17a, a nju stvara obrambeni sustav organizma.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci vjeruju da bi se autizam tako\u0111er mogao sprje\u010davati time da se inhibira stvaranje te molekule.\u00a0 Tako\u0111er planiraju istra\u017eiti sudjeluju li u tom procesu i neke druge molekule.<\/p>\n

“Utvrdili smo kako je mikrobiom glavni uzrok u odre\u0111ivanju sklonosti autisti\u010dnim poreme\u0107ajima, \u0161to zna\u010di da bismo mogli ciljati mikrobiom majke ili upalnu molekulu IL-17a”, poru\u010dio je dr. sc. John Lukens s Odjela za neuroznanosti na UVA. “Molekula bi se mogla tako\u0111er koristiti kao biomarker za rano dijagnosticiranje”, dodao je.<\/p>\n

Poznato je kako u ljudskom tijelu ima vi\u0161e bakterijskih nego ljudskih stanica. Najvi\u0161e ih je u probavnom sustavu, gdje ve\u0107inom imaju pozitivnu ulogu. Ve\u0107 se ranije znalo kako poreme\u0107aji u funkcioniranju mikrobioma mogu biti uzrok brojnih bolesti, pogotovo nekih autoimunih, poput ulceroznog kolitisa ili Crohnove bolesti. Tako\u0111er je poznato kako je faktor rizika za autizam u genetici, ali i kako dio problema mo\u017ee biti u okoli\u0161u.<\/p>\n

“Mikrobiom mo\u017ee oblikovati razvoj mozga na razne na\u010dine. Doista je va\u017ean za kalibriranje odgovora potomstva na infekcije, stres i ozljede”, pojasnio je Lukens.<\/p>\n

Tim s UVA pokazao je kako nezdravi mikrobiom majke mo\u017ee uzrokovati probleme u neurolo\u0161kom razvoju potomka. Dobro je to \u0161to se na mikrobiom mo\u017ee relativno lako utjecati putem pravilne prehrane, probiotika i presa\u0111ivanja uzoraka zdravih fekalija. Svim tim tehnikama se mo\u017ee uspostaviti zdrava ravnote\u017ea me\u0111u mikroorganizmima u probavnom sustavu.<\/p>\n

Drugi pristup, a to je blokiranje IL-17a, puno je rizi\u010dniji jer doti\u010dna upalna molekula ima bitnu ulogu u obrani organizma od upalnih procesa. Zato i postupanje s njom mo\u017ee imati ne\u017eeljene posljedice.<\/p>\n

Sljede\u0107i korak je testiranje na ljudima. Ina\u010de, puno ranijih studija je pokazalo kako virusne i bakterijske infekcije trudnica pove\u0107avaju rizik za ra\u0111anje djece s autizmom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nisu cjepiva<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045218,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[16913,17745,19216],"class_list":["post-21045221","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-autizam","tag-bakterije","tag-mikrobiom"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045221","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045221"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045221\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}