U Francuskoj stupa na snagu zabrana 5 vrsta neonikotinoidnih pesticida, \u010dime ta zemlja ima vode\u0107e mjesto u borbi protiv kemikalija odgovornih za veliko smanjenje broja p\u010dela.<\/p>\n
Francusku odluku su pozdravili aktivisti za za\u0161titu okoli\u0161a i p\u010delari, no protive joj se uzgajiva\u010di\u00a0\u0161e\u0107erne repe i \u017eitarica koji tvrde da nemaju u\u010dinkovitu alternativu u o\u010duvanju usjeva od nametnika.<\/p>\n
Naime, u EU je na snazi zabrana triju vrsta neonikotinoida u usjevima: imidakloprida, klotianidina i tiametoksama. Francuska je zabranila jo\u0161 druge dvije vrste (acetamiprid i tiakloprid), ali ne samo na poljima, nego i u staklenicima.<\/p>\n
U upotrebi jo\u0161 od devedesetih, neonikotinoidi su temeljeni na kemijskoj strukturi nikotina i napadaju sredi\u0161nji \u017eiv\u010dani sustav kukca. Vjerovalo se da su manje \u0161tetni od pesticida starije vrste pa se i danas obilato koriste za za\u0161titu usjeva vinograda, \u017eitarica i vo\u0107njaka. U me\u0111uvremenu se saznalo da izuzetno \u0161tete p\u010delama, kvare\u0107i im reproduktivni ciklus, navigacijske sposobnosti te otpornost na bolesti.<\/p>\n
UN je nedavno bio upozorio kako je gotovo pola svjetskih opra\u0161iva\u010da (naro\u010dito p\u010dele i leptiri) izuzetno ugro\u017eeno. To zabrinjava, jer 1,4 milijarde radnih mjesta svijeta i tri \u010detvrtine svih usjeva ovise o opra\u0161iva\u010dima, posebno o ovim lete\u0107ima koji opra\u0161uju “besplatno”.<\/p>\n
Dok je dio francuskih seljaka ogor\u010den zbog zabrane, proturje\u010di im\u00a0francuska agencija za javno zdravstvo\u00a0koja tvrdi da ima “sasvim dovoljno u\u010dinkovitih i operativnih” zamjena za pesticide. S druge strane ima i onih koji smatraju da se “ne bismo se trebali ograni\u010diti samo na tu obitelj pesticida. I mnoge druge bi trebalo zabraniti”, a to dolazi iz lobisti\u010dke skupine za za\u0161titu okoli\u0161a Generations Futures.<\/p>\n
I Kanada je po\u010detkom ovog mjeseca najavila kako namjerava postupno izbaciti iz upotrebe klotianidin i tiametoksam, isto zato \u0161to uzrokuju dramati\u010dno smanjenje broja p\u010dela.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nisu svi sretni zbog odluke<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045339,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[19982,16655,19908],"class_list":["post-21045340","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-neonikotinoidi","tag-pcele","tag-pesticidi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045340"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045340\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045339"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}