{"id":21045361,"date":"2018-09-07T15:59:05","date_gmt":"2018-09-07T13:59:05","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045361"},"modified":"2018-09-10T20:47:41","modified_gmt":"2018-09-10T18:47:41","slug":"sada-ispada-da-su-probiotici-gotovo-beskorisni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sada-ispada-da-su-probiotici-gotovo-beskorisni\/","title":{"rendered":"Sada ispada da su probiotici gotovo beskorisni"},"content":{"rendered":"<p>\u010cesto hvaljeni probiotici mo\u017eda ipak ne zaslu\u017euju toliko hvale. Naime, grupa izraelskih znanstvenika tvrdi kako su ovi \u017eivi mikroorganizmi (zdrave bakterije koje pobolj\u0161avaju dobrobit doma\u0107ina kad su uneseni u dovoljnoj koli\u010dini) &#8211; skoro pa beskorisni.<\/p>\n<p>Izraelsko istra\u017eivanje je jedno od najdetaljnijih analiza po pitanju toga \u0161to se doga\u0111a u na\u0161em organizmu kad konzumiramo probiotike.<\/p>\n<p>Probiotike se ve\u0107 dugo smatra zdravima i po\u017eeljnima za crijevnu floru. Me\u0111utim, najnoviji rezultati su pokazali da imaju ili malen ili \u010dak nikakav utjecaj na organizam.<\/p>\n<p>Znanstveni tim na institutu Weizmann je napravio vlastiti koktel probiotika. Koristili su 11 vrsta bakterija koje su prepoznate kao dobre bakterije, uklju\u010duju\u0107i najpoznatije i naj\u010de\u0161\u0107e upotrebljavane: laktobacil i bifidobakteriju.<\/p>\n<p>Probiotik je konzumiralo 25 zdravih dobrovoljaca tijekom razdoblja od mjesec dana. Nakon toga su ih uspavali i kirur\u0161ki im uzeli uzorke s vi\u0161e mjesta, od trbu\u0161ne \u0161upljine do debelog i tankog crijeva. Znanstvenici\u00a0su nastojali uo\u010diti mjesta gdje su se bakterije uspjele s uspjehom kolonizirati i vidjeti jesu li dovele do kakvih promjena u aktivnostima crijeva.<\/p>\n<p>Rezultati, <a href=\"https:\/\/www.cell.com\/cell\/fulltext\/S0092-8674(18)31102-4?_returnURL=https%3A%2F%2Flinkinghub.elsevier.com%2Fretrieve%2Fpii%2FS0092867418311024%3Fshowall%3Dtrue\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">koji su opisani u \u010dasopisu<\/a> <em>Cell<\/em>, pokazali su kako su u pola slu\u010dajeva dobre bakterije u\u0161le kroz usnu \u0161upljinu pa zatim direktno iza\u0161le &#8220;na drugu stranu&#8221;. U ostatku slu\u010dajeva su se kratko zadr\u017eale u probavnom sustavu prije nego \u0161to su ih pregazili na\u0161i vlastiti mikrobi.<\/p>\n<p>Ljudski probavni sustav je dom velikom broju bakterija koji u njemu \u017eive, a svatko od nas ima druk\u010diju mikrobiolo\u0161ku sliku. Dr. Eran Elinav, imunolog koji je sudjelovao u istra\u017eivanju, tvrdi da je zato pogre\u0161no o\u010dekivati kako \u0107e gotov probiotik jednako djelovati na svakoga od nas.<\/p>\n<p>Rekao je i kako \u0107e se probiotici u budu\u0107nosti morati po\u010deti &#8220;krojiti&#8221; prema individualnim potrebama pacijenata. &#8220;Kupovanje probiotika koji nisu skrojeni po potrebama primatelja, a koje mo\u017eemo na\u0107i u trgovinama , poprili\u010dno je beskorisno&#8221;, zaklju\u010dio je Elinav.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najdetaljnije istra\u017eivanje dosad<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045356,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16344],"tags":[17350,20263],"class_list":["post-21045361","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mikrobiologija","tag-crijeva","tag-probiotici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045361","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045361"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045361\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045361"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045361"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045361"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}