{"id":21045486,"date":"2021-12-12T09:44:00","date_gmt":"2021-12-12T08:44:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045486"},"modified":"2021-12-12T21:57:42","modified_gmt":"2021-12-12T20:57:42","slug":"zasto-neki-ljudi-zaziru-od-zagrljaja-i-dodira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-neki-ljudi-zaziru-od-zagrljaja-i-dodira\/","title":{"rendered":"Za\u0161to neki ljudi zaziru od zagrljaja i dodira?"},"content":{"rendered":"\n

Ameri\u010dki znanstvenici su poku\u0161ali stru\u010dno objasniti \u0161to to kod nekih ljudi izaziva zazor od fizi\u010dkog dodira.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici tvrde kako je u ve\u0107ini slu\u010dajeva uzrok u odgoju i kako nesklonost nekih odraslih ljudi zagrljajima u ve\u0107ini slu\u010dajeva dolazi iz djetinjstva.<\/p>\n\n\n\n

Profesorica\u00a0Suzanne Degges White, sa Sveu\u010dili\u0161ta Northern Illinois, rekla je ne\u0161to \u0161to je na tom tragu. “Sklonost fizi\u010dkom dodiru, bez obzira je li u pitanju zagrljaj, milovanje po glavi ili ramenima, ili pak rukovanje \u010desto je posljedica iskustava koje netko nosi iz najranijeg djetinjstva.”<\/p>\n\n\n\n

Djetinjstvo<\/h2>\n\n\n\n

Studija provedena 2012<\/a>. pokazuje kako su osobe koje su odrasle s roditeljima koji su ih grlili i mazili, nastavile s tom praksom. Ve\u0107a je vjerojatnost kako su isti obrazac pona\u0161anja primjenjivale poslije kod vlastite djece. Rezultati studije ukazuju kako su “zagrljaji bitan dio emocionalnog odgoja djeteta”.<\/p>\n\n\n\n

Degges White tako\u0111er iznosi i jo\u0161 jednu, kontradiktornu, mogu\u0107nost koju tako\u0111er nosi djetinjstvo bez \u010destih zagrljaja. Naime, kod nekih ljudi to kasnije ima suprotan efekt. Poja\u0161njenje navedene znanstvenice glasi: “Nedovoljno grljena djeca kasnije \u010desto vape za fizi\u010dkim kontaktom”.<\/p>\n\n\n\n

U prilog teoriji velikog utjecaja djetinjstva govori i psihologinja Darcia Narvaez s Notre Dame sveu\u010dili\u0161ta. Ona obja\u0161njava da su istra\u017eivanja pokazala kako postoje dva na\u010dina na koja se nedovoljno grljenja mo\u017ee odraziti na razvitak. Prvi je nedovoljno razvijen \u017eivac vagus koji mo\u017ee uzrokovati smanjenu sposobnost za intimnost i suosje\u0107anje. Drugi je nedovoljno <\/a>otpu\u0161tanje hormona oksitocina koji poma\u017ee da se stvore bliske veze me\u0111u ljudima. I ne samo me\u0111u ljudima.<\/p>\n\n\n\n

Utjecaj kulture kao \u010dimbenik<\/h2>\n\n\n\n

Znanstvenici su slo\u017eni s mi\u0161lju da se ne trebaju zanemariti ni kulturolo\u0161ki elementi kad je posrijedi pitanje fizi\u010dkog dodira i grljenja me\u0111u ljudima. Kao primjer se navode stanovnici Sjeverne Amerike i Velike Britanije koji se, po podacima iz 2010.<\/a> grle ipak malo rje\u0111e od stanovnika Francuske ili Portorika.<\/p>\n\n\n\n

Degges White smatra i da je u redu izbjegavati grljenje s nepoznatim ljudima te kako je sva\u010dije pravo imati pod kontrolom ono \u0161to mu se s tijelom doga\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

Dodaje i da se averzija prema grljenju mo\u017ee i prevladati. No i kako to nije nu\u017eno, jer nema ni\u010deg lo\u0161eg u izbjegavanju grljenja te da zbog toga ne treba osje\u0107ati pritisak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uzrok potje\u010de iz djetinjstva?<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21061354,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16338],"tags":[22984,18306,20322,22983],"class_list":["post-21045486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-psihologija","tag-dodiri","tag-oksitocin","tag-vagus","tag-zagrljaji"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045486"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045486\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061355,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045486\/revisions\/21061355"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}