{"id":21045507,"date":"2018-10-31T18:18:58","date_gmt":"2018-10-31T17:18:58","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045507"},"modified":"2018-11-02T18:05:43","modified_gmt":"2018-11-02T17:05:43","slug":"u-zadnje-44-godine-nestalo-60-posto-divljih-zivotinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/u-zadnje-44-godine-nestalo-60-posto-divljih-zivotinja\/","title":{"rendered":"U zadnje 44 godine nestalo 60 posto divljih \u017eivotinja"},"content":{"rendered":"

Bioraznolikost u zadnjih nekoliko desetlje\u0107a prolazi kroz pora\u017eavaju\u0107e epizode, blago re\u010deno. Od 1970. pa do 2014. smanjena je populacija divljih \u017eivotinjskih vrsta za nemalih 60 posto. Na to upu\u0107uju podaci Svjetskog fonda za za\u0161titu prirode (WWF).<\/a><\/p>\n

U izvje\u0161\u0107u naziva “\u017divi planet” (Living Planet Report)<\/a>, koji je rezultat rada WWF-a i Londonskog zoolo\u0161kog dru\u0161tva, prikupljeno je mno\u0161tvo podataka. U pitanju je 4000 raznih vrsta ptica, sisavaca, riba, vodozemaca i gmazova.<\/p>\n

Voditelj WWF-a Marco Lambertini je povodom objave izvje\u0161\u0107a rekao kako o\u010duvanje prirode trebamo shva\u0107ati u puno \u0161irem kontekstu, a ne samo u smislu za\u0161tite ugro\u017eenih \u017eivotinjskih vrsta.<\/p>\n

“Nema zdrave budu\u0107nosti za ljude na planetu s nestalnom i poreme\u0107enom klimom, s iscrpljenim oceanima, opusto\u0161enim \u0161umama i uni\u0161tenim tlom”, upozorio je Lambertini.<\/p>\n

Nestanak faune evidentiran je na cijelom planetu, a neki njegovi dijelovi su posebno ugro\u017eeni, poput tropskog pojasa.<\/p>\n

Tu\u017ene brojke<\/h4>\n

U prethodnom izvje\u0161\u0107u “\u017divog planeta” evidentirano je smanjenje divljih \u017eivotinja za 58 posto, dok se u ovogodi\u0161njem upozorava na to da se stanje pogor\u0161alo. Populacija divljih \u017eivotinja smanjila se za 60 posto.<\/p>\n

U zadnje 44 godine na podru\u010dju Ju\u017ene Amerike i Kariba je zabilje\u017eeno “zastra\u0161uju\u0107e” smanjenje \u017eivotinjske populacije od nevjerojatnih 89 posto.<\/p>\n

U istom razdoblju je nestalo oko 23 posto faune Sjeverne Amerike i Grenlanda. Na podru\u010dju Europe, Sjeverne Afrike te Bliskog istoka rezultat je 31 posto.<\/p>\n

Krivci<\/h4>\n

Na smanjenje bioraznolikosti najvi\u0161e utje\u010du pretjerano iskori\u0161tavanje resursa te poljoprivreda. Oba su \u010dimbenika posljedica povec\u0301anih potreba i potro\u0161nje ljudi. Smanjenju divlje populacije doprinose smanjenje prirodnog stani\u0161ta, zaga\u0111enje te klimatske promjene.<\/p>\n

Bioraznolikost je od zna\u010daja za zdravlje ljudi, prehranu, blagostanje i sigurnost op\u0107enito, kao i za stabilnost politi\u010dkih i ekonomskih sustava diljem svijeta, stoji u izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n

“Svijet bi trebao prihvatiti novi sporazum koji \u0107e se odnositi na prirodu i ljude, a na na\u010din na koji je prihva\u0107en i dogovor o klimatskim promjenama u Parizu”, smatra Lambertini.<\/p>\n

“Mi smo mo\u017eda zadnja generacija koja mo\u017ee poduzeti konkretne korake i okrenuti ovakav negativan trend.<\/a> Razdoblje do 2020. godine je odlu\u010duju\u0107e razdoblje u na\u0161oj povijesti”, stoji u izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovo nisu samo obi\u010dne ru\u017ene vijesti, nego apel<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045506,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16325],"tags":[19487,17813],"class_list":["post-21045507","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zemlja","tag-bioraznolikost","tag-izumiranje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045507","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045507"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045507\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045506"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045507"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045507"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045507"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}