{"id":21045524,"date":"2018-11-09T15:37:01","date_gmt":"2018-11-09T14:37:01","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045524"},"modified":"2018-11-09T15:37:01","modified_gmt":"2018-11-09T14:37:01","slug":"studija-proucavala-mogu-li-religije-ljude-uciniti-nasilnima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/studija-proucavala-mogu-li-religije-ljude-uciniti-nasilnima\/","title":{"rendered":"Studija prou\u010davala mogu li religije ljude u\u010diniti nasilnima"},"content":{"rendered":"

Ljudi su po prirodi miroljubivi, no u okolnostima s ugro\u017eenim religioznim vjerovanjima koja im tvore identitet – spremni su postati nasilni. Tako ka\u017ee nova studija. U njoj su kori\u0161teni psiholo\u0161ki modeli umjetne inteligencije ne bi li se objasnila povezanost nasilja i religije.<\/p>\n

Studija je objavljena<\/a> u \u010dasopisu The Journal for Artificial Societies and Social Simulation.\u00a0<\/em>Provodili su je znanstvenici s britanskog Oxforda, ameri\u010dkog Bostona i norve\u0161kog Agdera.<\/p>\n

Autori su poku\u0161avali razjasniti sljede\u0107a pitanja: jesu li ljudi nasilni prirodno ili neki faktori (poput religije) mogu me\u0111u razli\u010ditim skupinama pove\u0107ati ksenofobiju i tjeskobu koje dovode do nasilja?<\/p>\n

Povijest vjerskog nasilja<\/h4>\n

Religije uzrokuju povezivanje ljudi unutar iste grupe, no istovremeno mogu ja\u010dati nepovjerenje prema onima izvan grupe. U studiji su kori\u0161teni konkretni slu\u010dajevi vjerskog nasilja za razvoj modela. Autori su tako sustav testirali na povijesnim sukobima kako bi ustanovili pouzdanost svojih psiholo\u0161kih modela. Najvi\u0161e pozornosti posvetili su sljede\u0107im slu\u010dajevima:<\/p>\n

    \n
  • Katolici i protestanti: Irska, tri desetlje\u0107a sukoba u kojima je ubijeno otprilike 3.500 ljudi, a ranjeno oko 47.000<\/li>\n
  • Muslimani i hindusi: indijski Gud\u017eerat, trodnevni sukob u kojem je stradalo vi\u0161e od 2.000 ljudi<\/li>\n<\/ul>\n

    Tako\u0111er su analizirali i neke primjere nasilja kod ljudi koji su se zbog religijskih uvjerenja okrenuli protiv vlastitih nacija. Primjer su teroristi\u010dki napadi u Bostonu i u Londonu.<\/p>\n

    Umjetna inteligencija i kognitivna psihologija<\/h4>\n

    Kombinirali su ra\u010dunalne modele i kognitivnu psihologiju kako bi razvili sustav umjetne inteligencije koji omogu\u0107uje bolje razumijevanje pokreta\u010da, uvjeta i uzoraka vjerskog nasilja.<\/p>\n

    Rezultati su pokazali kako su uvjetima duljih razdoblja eskalacije ksenofobnih napetosti uglavnom pogodovali neki dru\u0161tveni rizici. To su situacije u kojima su pripadnici nekih drugih skupina koji su ugro\u017eavali njihova vjerovanja ili svetinje postajali toliko utjecajni da se s njima vi\u0161e nisu mogli nositi. Eskalacije nasilja posebno su poticale situacije u kojima su ve\u0107inska i manjinska grupa postale usporedive po brojnosti, a vjerovanje jedne od njih bilo je u\u010destalo ugro\u017eeno.<\/p>\n

    Tek onda kad su sustavi temeljnih vjerovanja ugro\u017eeni ili kad osje\u0107aju da je njihova odanost vlastitim vjerovanjima u pitanju, dolazi do tjeskobe i uznemirenosti. Svejedno, takva stanja su vodila u nasilje u samo 20% scenarija. Uvijek su ih izazivali oni koji nisu bili pripadnici skupine ili se okrenuli protiv temeljnih vjerovanja skupine.<\/p>\n

    Razumijevanje svih temeljnih uzroka vjerskog nasilja omogu\u0107uje onda stvaranje modela koji se mogu koristiti i na pozitivan i na negativan na\u010din. Za smirivanje sukoba, ali i za njihovo intenziviranje.<\/p>\n

    Autori vjeruju da bi se modeli kad se usavr\u0161e mogli koristiti kao pozitivno oru\u0111e. Primjerice, za stabiliziranje dru\u0161tava i omogu\u0107avanje integracija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Poga\u0111ajte \u0161to je otkriveno<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045523,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16338],"tags":[16895,16796],"class_list":["post-21045524","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-psihologija","tag-nasilje","tag-religija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045524","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045524"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045524\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045524"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045524"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045524"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}