{"id":21045532,"date":"2019-11-12T17:57:00","date_gmt":"2019-11-12T16:57:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045532"},"modified":"2019-11-21T18:12:34","modified_gmt":"2019-11-21T17:12:34","slug":"najdugovjecniji-ljudi-ne-posjecuju-teretane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/najdugovjecniji-ljudi-ne-posjecuju-teretane\/","title":{"rendered":"Najdugovje\u010dniji ljudi ne posje\u0107uju teretane"},"content":{"rendered":"<p>Pojedinci koji \u017eive <a href=\"https:\/\/www.bluezones.com\/articles\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">u tzv. Plavim zonama<\/a>, podru\u010djima s najvi\u0161e stogodi\u0161njaka, ne idu u teretane, ne tr\u010de maratone i nisu \u010dlanovi fitness klubova. Kako najdugovje\u010dniji ljudi \u017eive tako dugo?<\/p>\n<p>Znanstvenici su istra\u017eivali dugovje\u010dnost ljudi u <a href=\"https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Blue_Zone\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Plavim zonama<\/a> te ustanovili najbitniju karakteristiku dugog \u017eivotnoga vijeka: kretanje. Tvrde da je to jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih navika najdugovje\u010dnijih ljudi na svijetu.<\/p>\n<h4>Njihova tajna<\/h4>\n<p>Najdugovje\u010dniji ljudi \u017eive u okolini koja ih poti\u010de na aktivnost i kretanje, bez da pritom o tome razmi\u0161ljaju. Ve\u0107ini je zajedni\u010dko vrtlarenje, puno hodanja tijekom dana te rijetko kori\u0161tenje elektri\u010dnih aparata pri obavljanju ku\u0107anskih poslova.<\/p>\n<p>Takav na\u010din \u017eivota se u dana\u0161njem dru\u0161tvu ne \u010dini previ\u0161e realisti\u010dnim. Zato valja&nbsp;podsjetiti kako je prije 100 godina bilo svega 10% sjedila\u010dkih poslova (dok ih je danas 90%).<\/p>\n<p>Tako je <a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/latest-news\/study-even-a-little-walking-may-help-you-live-longer.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">nedavna studija<\/a> Dru\u0161tva za borbu protiv raka u SAD-u pokazala kako 6 sati hodanja tjedno smanjuje rizik od preuranjene smrti kao posljedicu kardiovaskularnih bolesti, bolesti di\u0161nih puteva i karcinoma. Ako to zvu\u010di previ\u0161e, istra\u017eivanja pokazuju kako su i ve\u0107 dva sata hodanja tjedno dovoljna za odre\u0111eno smanjenje opasnost od razvoja nekih bolesti.<\/p>\n<h4>Kako kopirati dobre navike u ubrzanom svijetu?<\/h4>\n<p>Stru\u010dnjaci napominju kako je najbolji na\u010din odlaska na posao \u0161etanjem ili biciklom. Jednako je u\u010dinkovito \u0161etati s djecom ili unucima do \u0161kola i vrti\u0107a ili voziti bicikl do tr\u017enice, po\u0161te ili u posjete.<\/p>\n<p>Hodanje je tako\u0111er iznimno bitno za um pojedinca. Svakodnevna \u0161etnja umanjuje opasnost od razvoja demencije za \u010dak 40%.<\/p>\n<p>Ako netko nije u mogu\u0107nosti priu\u0161titi si duge \u0161etnje, dobra su zamjena i one kra\u0107e, ali vi\u0161e puta u danu. <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/22776874\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Istra\u017eivanje<\/a> je pokazalo kako je korisnije kretati se vi\u0161e puta u danu od cjelodnevnog nekretanja i potom vje\u017ebanja u teretani 40 minuta.<\/p>\n<p>Ljudska tijela stvorena su za pokret, ukratko. Iako je nemogu\u0107e o\u010dekivati od modernog \u010dovjeka \u017eivot kakav vode najdugovje\u010dniji ljudi u gr\u010dkim ili japanskim selima (druk\u010dija hrana, sporiji \u017eivot, manje tehnologije, manje stresa, itd.) treba na\u0107i vremena za kopiranje od njih onog \u0161to mo\u017eemo. To je kretanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Plot twist<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045531,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16370],"tags":[16751],"class_list":["post-21045532","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-wellness-i-prehrana","tag-dugovjecnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045532"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045532\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045531"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}