{"id":21045714,"date":"2019-01-23T18:37:46","date_gmt":"2019-01-23T17:37:46","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045714"},"modified":"2023-01-13T12:26:59","modified_gmt":"2023-01-13T11:26:59","slug":"zimska-depresija-je-dijelom-uzrokovana-bojom-ociju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zimska-depresija-je-dijelom-uzrokovana-bojom-ociju\/","title":{"rendered":"Zimska depresija je dijelom uzrokovana bojom o\u010diju"},"content":{"rendered":"<p>Ako se tijekom zimskih dana osje\u0107ate depresivnije nego ina\u010de, niste jedini. Taj fenomen se zove sezonski afektivni poreme\u0107aj (skra\u0107eno: SAD). Vjeruje se da su mu podlo\u017eniji tamnooki ljudi.<\/p>\n<h4>SAD<\/h4>\n<p>SAD je tipi\u010dan za zimske mjesece kada je puno manje prirodne sun\u010deve svjetlosti. Neki znanstvenici smatraju\u00a0da se taj poreme\u0107aj raspolo\u017eenja razvija zbog neravnote\u017ee melatonina i serotonina u organizmu.<\/p>\n<p>Prema profesoru psihologije sa Sveu\u010dili\u0161ta Ju\u017eni Wales, Lanceu Workmanu, na ve\u0107u sklonost zimskom bluesu bitno utje\u010de boja o\u010diju. <a href=\"https:\/\/chembiopublishers.com\/OAJBSP\/OAJBSP180002.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Rezultate istra\u017eivanja<\/a> Workman je objavio u stru\u010dnom \u010dasopisu <em>Behavioral Science &amp; Psychology.<\/em><\/p>\n<p>U studiji je sudjelovalo 175 studenata sa sveu\u010dili\u0161ta u Ju\u017enom Walesu i na Cipru.<\/p>\n<p>Otkriveno je kako bi razlog ve\u0107e otpornosti svjetlookih SAD-u mogla biti koli\u010dina svjetla koju su svijetle o\u010di sposobne apsorbirati tijekom zimskih dana bez sunca. Naime, tamnije o\u010di stimuliraju proizvodnju ve\u0107e koli\u010dine melatonina koji ljude \u010dini osjetljivijima.<\/p>\n<p>Rezultati ove studije se poklapaju s onima <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/11816051\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">iz ranijih istra\u017eivanja<\/a> po kojima su tamnooki generalno depresivniji od svjetlookih ljudi.<\/p>\n<h4>Hipotalamus i apsorpcija svjetlosti<\/h4>\n<p>Hipotalamus je dio mozga koji izlu\u010duje hormone za reguliranje temperature, utjecanje na osje\u0107aj gladi te na ciklus spavanja.<\/p>\n<p>\u0160to vi\u0161e svjetlosti dolazi do hipotalamusa, koli\u010dina melatonina opada. O\u010di s manje pigmenta (svijetle o\u010di) su osjetljivije na svjetlost pa im je potrebna i manja apsorpcija svjetla kako bi ostvarile sliku.<\/p>\n<p>To zna\u010di da ne moraju apsorbirati toliku koli\u010dinu svjetla poput tamnih o\u010diju prije nego \u0161to informacija stigne do stanica mre\u017enice.<\/p>\n<p>Zato se kod ljudi sa svjetlijim o\u010dima tijekom mjeseci s manje sun\u010deve svjetlosti osloba\u0111a i manje melatonina. Taj mehanizam im daje tako odre\u0111enu otpornost na ovaj poreme\u0107aj raspolo\u017eenja.<\/p>\n<p>Boja o\u010diju,\u00a0dakako, nije jedina odgovorna za sklonost dobivanja fenomena popularno zvanog zimska depresija. Pretjeran boravak u zatvorenim prostorima isto pripoma\u017ee. Znanstvenici zato tijekom zime savjetuju \u0161etnje, zbog ve\u0107e proizvodnje vitamina D i sprje\u010davanja apsorpcije melatonina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tamnookima nije lako<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045713,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[19473,22081],"class_list":["post-21045714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-boja-ociju","tag-serotonin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045714"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066680,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045714\/revisions\/21066680"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}