{"id":21045735,"date":"2019-01-29T16:41:00","date_gmt":"2019-01-29T15:41:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045735"},"modified":"2019-02-04T01:19:30","modified_gmt":"2019-02-04T00:19:30","slug":"njihanje-kod-odraslih-poboljsava-spavanje-i-pamcenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/njihanje-kod-odraslih-poboljsava-spavanje-i-pamcenje\/","title":{"rendered":"Njihanje kod odraslih pobolj\u0161ava spavanje i pam\u0107enje"},"content":{"rendered":"<p>Dvije nove studije (jedna provedena na ljudima, a druga na mi\u0161evima), pokazuju velike koristi koje ima njihanje tijekom spavanja.<\/p>\n<h4>Ljudi<\/h4>\n<p>&#8220;Dobar san zna\u010di brzo zaspati i spavati cijelu no\u0107&#8221;, tvrdi Laurence Bayer sa Sveu\u010dili\u0161ta u \u017denevi. &#8220;Na\u0161i volonteri &#8211; \u010dak i ako su bili dobri spava\u010di &#8211; zaspali su br\u017ee kad su se njihali i imali su dulja razdoblja dubljeg sna povezana s manje uzbu\u0111enja tijekom no\u0107i.&#8221;<\/p>\n<p>Voditelji <a href=\"https:\/\/www.cell.com\/current-biology\/pdfExtended\/S0960-9822(18)31662-2\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ove studije<\/a>, Laurence Bayer i Sophie Schwartz, \u017eeljeli su istra\u017eiti u\u010dinke koje njihanje ima na san i vezu s mo\u017edanim valovima tijekom no\u0107i.<\/p>\n<p>Prva no\u0107 je bila namijenjena privikavanju ispitanika na spavanje u novom prostoru. Zatim su ostali jo\u0161 dvije no\u0107i. Prvu no\u0107u su spavali na lagano ljuljaju\u0107em krevetu, a drugu na identi\u010dnom krevetu koji se nije kretao. Sudionici su br\u017ee zaspali dok su se njihali. Tako\u0111er su spavali dublje i manje se budili.<\/p>\n<p>Znanstvenici su tako\u0111er \u017eeljeli znati kako to sve utje\u010de na pam\u0107enje. Za procjenu konsolidacije pam\u0107enja, sudionici su u\u010dili parove rije\u010di. Otkriveno je da su postizali bolje rezultate na jutarnjem testu nakon njihanja tijekom sna.<\/p>\n<p>Prou\u010davanjem oscilacija mozga tijekom spavanja prona\u0111eno je da je kontinuirano njihanje pomoglo sinkronizaciji neuronske aktivnosti u talamokortikalnim vezama mozga, koje igraju va\u017enu ulogu u konsolidaciji spavanja i pam\u0107enja.<\/p>\n<h4>Mi\u0161evi<\/h4>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cell.com\/current-biology\/pdfExtended\/S0960-9822(18)31608-7\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Druga studija<\/a>, na mi\u0161evima, potvrdila je da njihanje dobro uspavljuje i druge vrste. Kod mi\u0161eva je brzina ritmi\u010dke stimulacije bila \u010detiri ve\u0107a nego kod ljudi. Unato\u010d uspje\u0161nom brzom uspavljivanju, mi\u0161evi ipak nisu \u010dvr\u0161\u0107e spavali.<\/p>\n<p>Znanstvenici su otkrili da se rje\u0161enje skriva u centru za ravnote\u017eu.<\/p>\n<p>Mi\u0161evi kojima je nedostajao dio centra za ravnote\u017eu koji osje\u0107a linearno ubrzanje nisu iskusili nikakve pozitivne u\u010dinke za kvalitetu sna tijekom njihanja u snu.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Lit hamac\" width=\"880\" height=\"660\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/hwNiGLOrUeE?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon ovoga \u0107ete po\u017euriti kupiti vise\u0107u le\u017ealjku<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045734,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16787,17490,17119],"class_list":["post-21045735","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-pamcenje","tag-san","tag-spavanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045735","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045735"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045735\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045734"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}