{"id":21045755,"date":"2019-02-10T15:22:03","date_gmt":"2019-02-10T14:22:03","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21045755"},"modified":"2019-02-10T22:05:10","modified_gmt":"2019-02-10T21:05:10","slug":"na-koje-su-sve-nacine-komunicirali-dinosauri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/na-koje-su-sve-nacine-komunicirali-dinosauri\/","title":{"rendered":"Na koje su sve na\u010dine komunicirali dinosauri?"},"content":{"rendered":"

Tragovi iz fosilnih zapisa i iz srodnih \u017eivih \u017eivotinja ukazuju na na\u010dine na koje su ova stvorenja komunicirala.<\/p>\n

“Uveliko se oslanjamo na suvremene \u017eivotinje kad donosimo zaklju\u010dke o izumrlim \u017eivotinjama”, rekao je Thomas Williamson, kustos paleontologije u Prirodoslovnom muzeju u Novom Meksiku.<\/p>\n

Komuniciranje se najvjerojatnije sastojalo od zvi\u017eduka i krikova, pucketaju\u0107ih zvukova, plesa i pjesme. U obzir dolaze \u010dak i simboli\u010dni ljubavni pozivi pravljeni upadljivim perjem.<\/p>\n

Vokalizacija zatvorenih usta<\/h4>\n

Dinosauri su vjerojatno pravili i zvukove zatvorenih usta. Sli\u010dno zvi\u017educima i zvukovima koje neke ptice danas proizvode. Navod je iz\u00a0studije objavljene<\/a>\u00a0jo\u0161 u srpnju 2016. godine u \u010dasopisu Evolution<\/em>.<\/p>\n

“Vokalizacija zatvorenih usta su zvukovi koji se emitiraju kroz ko\u017eu u predjelu vrata dok je kljun zatvoren”, rekao je glavni nau\u010dnik Tobias Riede, asistent profesora veterinarske fiziologije na Sveu\u010dili\u0161tu Midwestern u Arizoni. “Tada ptice tipi\u010dno guraju zrak koji pokre\u0107e proizvodnju zvuka u ezofagealnu vre\u0107icu, umjesto da izdahnu kroz otvoreni kljun. Gugutanje golubova je dobar primjer\u201d.<\/p>\n

Znanstvenici su otkrili kako su ovi zvukovi evoluirali najmanje 16 puta kod arhosaura, skupine koja uklju\u010duje ptice, dinosaure i krokodile.<\/p>\n

Zanimljivo je kako samo \u017eivotinje s relativno velikom tjelesnom veli\u010dinom koriste vokalizaciju zatvorenih usta.<\/p>\n

Rogovi, nabori i krijesta<\/h4>\n

Rogovi, nabori i krijesta koje su ukra\u0161avali glave dinosaura mogli su se koristiti za ritual parenja ili za zastra\u0161ivanje suparnika. Primjerice, fosili pokazuju da je triceratops razvio ve\u0107e nabore i rogove tijekom sazrijevanja. To ukazuje da su ti ukrasi pomagali ovoj vrsti da komunicira, a mo\u017eda i da privu\u010de pa\u017enju partnera.<\/p>\n

Ovi rogovi i nabori su tako\u0111er prenosili poruku dominacije i starosti drugim dinosaurima, tvrdi se u studiji objavljenoj<\/a> u \u010dasopisu Palaeontologia Electronica<\/em>.<\/p>\n

Hadrasauri su imali slo\u017eena krijesta koja su predstavljala duge i rezonantne ekstenzije traktova disanja. Otkriveno je da su oni prirodno rezonantne tako da lako mogu proizvesti niskofrekventne zvukove. Iznimno dugi repovi raznih sauropodskih dinosaura mogli su isto tako proizvesti buku.\u00a0Ankilosauri su, pak, imali izdu\u017eene i zamr\u0161ene di\u0161ne traktove koji su se mogli koristiti za stvaranje ili izmjenu zvukova za komunikaciju. Ogromni sauropodi su imali, primjerice, duge di\u0161ne putove u svom duga\u010dkom vratu koji su, vjeruje se, proizvodili niskofrekventne zvukove.<\/p>\n

Na temelju analiza u\u0161iju dinosaura, zaklju\u010deno je da su ove zvijeri mogle odli\u010dno detektirati niskofrekvencijski zvuk. Takvi niskofrekventni zvukovi mogli bi “prodrijeti kroz gustu vegetaciju i na velike udaljenosti, a mo\u017eda su i omogu\u0107ili da se pojedini dinosauri \u010duju preko ogromnih podru\u010dja”, objasnio je Williamson.<\/p>\n

“Mezozoik je zasigurno bilo nevjerojatno doba, a komunikacija dinosaura ga je u\u010dinila jo\u0161 bu\u010dnijim i \u017eivopisnijim”, zaklju\u010dio je.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mezozoik je bio jedno \u017eivopisno doba<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21045754,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[16506,16794],"class_list":["post-21045755","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-dinosaur","tag-komunikacija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21045755"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21045755\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21045754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21045755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21045755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21045755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}