{"id":21046102,"date":"2019-02-27T23:21:23","date_gmt":"2019-02-27T22:21:23","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21046102"},"modified":"2019-03-01T02:50:10","modified_gmt":"2019-03-01T01:50:10","slug":"postoji-efikasniji-nacin-ucenja-i-razvoja-za-malisane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/postoji-efikasniji-nacin-ucenja-i-razvoja-za-malisane\/","title":{"rendered":"Postoji efikasniji na\u010din u\u010denja i razvoja za mali\u0161ane"},"content":{"rendered":"

“Korijeni u\u010denja su gorki, ali plodovi su slatki”. To nije samo citat velikog Aristotela, nego i pojednostavljeni prikaz vje\u010dite percepcije u\u010denja kao te\u0161kog i mu\u010dnog procesa prepunog odricanja.<\/p>\n

To zaista ne mora biti tako. Ne danas, uz dostupnost svih mogu\u0107ih postignu\u0107a na polju mentalne aritmetike, obrazovanja i pozitivne psihologije. Za\u0161to u\u010denje ne bi bilo zabavno, lagano i sveobuhvatno? Za\u0161to bi bilo samo sebi svrha?<\/p>\n

\u0160to biste rekli na to da postoji program pomo\u0107u kojeg djeca razvijaju sve svoje pune potencijale: radne navike, bolju koncentraciju, vizualizaciju, slu\u0161a\u010dke sposobnosti, izvrsnu mentalnu koordinaciju lijeve i desne polovice mozga te odli\u010dnost u rje\u0161avanju matemati\u010dkih i logi\u010dkih zadataka?<\/p>\n

Program itekako postoji, dostupan je i nagra\u0111ivan, a rezultati su mu opipljivi i prepoznati.<\/p>\n

\u0160to je Brainobrain i kako je nastao?<\/h4>\n

Brainobrain program<\/a>\u00a0omogu\u0107ava\u00a0djeci razli\u010ditog uzrasta (vrti\u0107kog, pred\u0161kolskog i \u0161kolskog) usvajanje novih vje\u0161tina i znanja uz nezaobilazni razvoj socijalnih vje\u0161tina.<\/p>\n

Svrha mu je posti\u0107i kvalitetni osobni razvoj, podignuti svijest o moralnim i eti\u010dkim na\u010delima te maksimalno potaknuti kori\u0161tenje svih mentalnih potencijala kod djece.<\/p>\n

Brainobrain je program koji predstavlja svojevrsnu sintezu prikupljenih interdisciplinarnih znanja. Osmi\u0161ljen je prije ne\u0161to vi\u0161e od 15 godina od strane indijskih i britanskih stru\u010dnjaka za obrazovanje, mentalnu aritmetiku i pozitivnu psihologiju.<\/p>\n

Njihova vizija za poticanjem izvrsnosti kod djece se pretvorila iz \u017eelje u stvarnost prije 15 godina. Upravo tada su prve generacije djece u Indiji i Dubaiju dobile priliku poha\u0111ati ovaj program.<\/p>\n

Rezultat tog rada se vidi u prisutnosti programa u vi\u0161e od 900 centara u svijetu. Ukupno je 37 zemalja svijeta prepoznalo efikasnost ovakvog pristupa u\u010denju i razvitku djece.<\/p>\n

Neuroznanost iza osmi\u0161ljavanja programa<\/h4>\n

Razli\u010dita istra\u017eivanja su pokazala kako se najbolji rezultati posti\u017eu kada djeca imaju priliku usvajati i \u010duvati informacije koje primaju na vi\u0161e na\u010din. To se zbiva kroz sliku, zvuk i dodir.
\nTada proces pam\u0107enja postaje br\u017ei, a informacije se pamte du\u017ee i bolje, jer je na taj na\u010din uklju\u010dena istovremena aktivnost desne i lijeve strana mozga.<\/p>\n

Ako dijete u\u010di na na\u010din da gleda, slu\u0161a i dodiruje – onda proces pam\u0107enja ne samo da ide br\u017ee, nego je i ono nau\u010deno – dugoro\u010dno prisutno .<\/p>\n

Polaznici Brainobrain programa mogu biti djeca od 4 do 14 godina, zato \u0161to je neuroplasti\u010dnost mozga u toj dobi na svom najve\u0107em nivou. Neuroplasti\u010dnost je mogu\u0107nost mozga da se promijeni i adaptira kao rezultat novog iskustva.<\/p>\n

Metode<\/h4>\n

Brainobrain koristi kombinaciju tri metode za kognitivni i emocionalni razvoj djeteta. To su abakus mentalna aritmetika (VAK metoda u\u010denja), NLP alati\u00a0 (razvoj socijalno-emocionalne inteligencije) i neurobik vje\u017ebe. Rezultat svega toga su puni razvoj i pobolj\u0161an kapacitet dje\u010djeg mozga.<\/p>\n

U pitanju je kreativni, interaktivni i opu\u0161teni pristup u\u010denju i razvitku koji uspje\u0161no poja\u010dava djetetove mentalne i dru\u0161tvene potencijale.<\/p>\n

To se posti\u017ee sinergijom svih spomenutih metoda. VAK metoda kombinira u\u010denje putem vi\u0161e osjetila (spaja vizualno, auditivno i kinesteti\u010dko). Tako pridonosi istovremenoj aktivnosti obje polutke mozga. Ne\u0161to vi\u0161e o metodi abakusa saznajte ovdje<\/a>.<\/p>\n

NLP alati su neuro-lingvisti\u010dko programiranje. Pristup je to procesu razmi\u0161ljanja, komunikacije i pona\u0161anja putem modeliranja svjesnih i nesvjesnih obrazaca koji su namijenjeni ostvarivanju visokih potencijala. Oni su jedinstveni i individualni za svakog ponaosob.<\/p>\n

U\u010dinci kreativne vizualizacije su takvi da kada djeca vizualiziraju – onda puno bolje i u\u010dinkovitije razumiju stvari. Vizualizacijom pobolj\u0161avaju op\u0107e razumijevanje, ali tako\u0111er po\u010dinju u\u017eivati u svim aktivnostima bilo da je u pitanju \u010ditanje, pisanje ili matematika. Nema omra\u017eenih radnji u procesu u\u010denja i razvitka. Sve mo\u017ee biti zabavno i usvojeno na kreativan i zanimljiv na\u010din.<\/p>\n

Rezultati?<\/h4>\n

Rezultati ovakvog kreativnog rada su pobolj\u0161ana koncentracija i fokus, bolje pam\u0107enje, razvijena ma\u0161ta i kreativnost, svjesno pra\u0107enje, brzina i preciznost u obavljanju najrazli\u010ditijih zadataka. Tu su i superiornost kod numeri\u010dkih vje\u0161tina, a sve je za\u010dinjeno vodstvom, odlu\u010dno\u0161\u0107u i ve\u0107im samopouzdanjem kod djeteta.<\/p>\n

Republika Hrvatska je prepoznala vrijednost ovakvog pristupa pa je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodijelilo pozitivno stru\u010dno mi\u0161ljenja Brainobrainu od strane struke. To puno zna\u010di, ba\u0161 kao i dobivanje\u00a0presti\u017ene nagrade “Best Kids Education Brand Award 2017.<\/p>\n

\"\"

Foto: Brainobrain<\/p><\/div>\n

Detalje o tome kako se upisati i koja je dinamika programa<\/a> saznajte na stranicama Brainobrain akademije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S ovim metodama \u010dak i matematika mo\u017ee biti mrak<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21046100,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16554,17301,17340],"class_list":["post-21046102","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-djeca","tag-matematika","tag-ucenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21046102"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046102\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21046100"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21046102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21046102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21046102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}