Ljudsko pam\u0107enje odvija se u mnogim dijelovima mozga u isto vrijeme, i neke vrste sje\u0107anja ostaju s nama dulje od drugih.<\/p>\n\n\n\n
Od trenutka kada smo ro\u0111eni, na\u0161 je mozak bombardiran ogromnim koli\u010dinama informacijama o nama samima i o svijetu oko nas. Dakle, kako \u010duvamo sve \u0161to smo nau\u010dili i iskusili? Odgovor je – sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n
Ljudi zadr\u017eavaju razli\u010dite vrste sje\u0107anja na razli\u010dito vrijeme. Kratkoro\u010dna sje\u0107anja traju od nekoliko sekundi do nekoliko sati, dok dugoro\u010dna sje\u0107anja traju godinama. Tako\u0111er, imamo i radnu memoriju, koja nam ponavljanjem omogu\u0107ava zadr\u017eavanje ne\u010dega na umu na ograni\u010deno vrijeme. Kad god sami sebi nekoliko puta ponovimo ne\u010diji broj telefona kako bismo ga zapamtili, koristimo na\u0161u radnu memoriju.<\/p>\n\n\n\n
Drugi na\u010din kategoriziranja pam\u0107enja je prema tematici samog sje\u0107anja, i jesmo li ga uop\u0107e svjesni. Deklarativno se pam\u0107enje, tako\u0111er nazvano eksplicitnom memorijom, sastoji od sje\u0107anja koja su svjesna. Neka od tih sje\u0107anja su \u010dinjenice ili \u201eop\u0107e znanje\u201c, primjerice glavni grad Portugala (Lisabon), ili broj karata u standardnom \u0161pilu (52). Druga sje\u0107anja su doga\u0111aji iz pro\u0161losti koje smo pro\u017eivjeli, poput ro\u0111endana dok smo bili dijete.<\/p>\n\n\n\n
Nedeklarativno pam\u0107enje, ili implicitna memorija, sakuplja se nesvjesno. Uklju\u010duje proceduralno pam\u0107enje koje tijelo koristi da bi zapamtilo vje\u0161tine koje smo nau\u010dili. Sviramo li neki instrument ili vozimo bicikl? To je na\u0161e proceduralno pam\u0107enje. Nedeklarativno pam\u0107enje tako\u0111er oblikuje na\u0161e podsvjesne procese, poput ispu\u0161tanja sline kada vidimo na\u0161e najdra\u017ee jelo ili osje\u0107aja napetosti kada vidimo ne\u0161to \u010dega se bojimo.<\/p>\n\n\n\n
Op\u0107enito, deklarativna sje\u0107anja se lak\u0161e formiraju od nedeklarativnih. Lak\u0161e je zapamtiti glavni grad neke dr\u017eave nego nau\u010diti svirati violinu. Ali nedeklarativna sje\u0107anja lak\u0161e ostaju u na\u0161em umu. Jednom kada nau\u010dite voziti bicikl, ne\u0107ete to tako lako zaboraviti.<\/p>\n\n\n\n
Vrste amnezije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako bismo razumjeli kako pamtimo, od velike je pomo\u0107i prou\u010davati kako zaboravljamo \u2013 upravo zato neuroznanstvenici prou\u010davaju amneziju, gubitak pam\u0107enja ili sposobnosti u\u010denja. Amnezija je naj\u010de\u0161\u0107e posljedica neke vrste traume na mozgu, poput ozljeda glave, mo\u017edanog udara, tumora na mozgu ili kroni\u010dnog alkoholizma.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, postoje mnoge vrste amnezije. Retrogradna amnezija doga\u0111a se kada zaboravljamo stvari koje smo znali prije traume. Anterogradna amnezija je kad ta trauma utje\u010de ili u potpunosti zaustavlja mogu\u0107nost formiranja novih sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n Prou\u010davanjem ljudi i \u017eivotinja s raznim ozljedama mozga, znanstvenici mogu pratiti gdje i kako se razna sje\u0107anja formiraju u mozgu. \u010cini se da se kratkoro\u010dna i dugoro\u010dna sje\u0107anja ne stvaraju na isti na\u010din, jednako kao i deklarativna i proceduralna sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n Ne postoji jedno jedino mjesto u na\u0161em mozgu koje dr\u017ei sva na\u0161a sje\u0107anja; razli\u010diti dijelovi mozga stvaraju i \u010duvaju razli\u010dite vrste sje\u0107anja, i to \u010dine razli\u010ditim procesima. Na primjer, emocionalne reakcije poput straha, doga\u0111aju se u dijelu mozga zvanim amigdala. Vje\u0161tine koje smo nau\u010dili su povezane s drugim dijelom koji se zove striatum. Dio mozga koji se zove hipokampus je klju\u010dan za stvaranje, o\u010duvanje i prizivanje deklarativnih sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n Kako se formiraju, \u010duvaju i prizivaju sje\u0107anja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Od 1940ih, znanstvenici su zaklju\u010dili da se sje\u0107anja nalaze unutar grupacija neurona, odnosno \u017eiv\u010danih stanica. Te se me\u0111usobno povezane stanice \u201epale\u201c zajedno na odre\u0111eni podra\u017eaj, bilo da se radi o licu na\u0161eg prijatelja ili mirisu svje\u017ee ispe\u010denog kruha. \u0160to se vi\u0161e puta neuroni \u201epale\u201c, to se ta povezanost ja\u010da. Na taj na\u010din, kada neki budu\u0107i podra\u017eaj aktivira te stanice, vjerojatnije je da \u0107e se cijela grupacija \u201eupaliti\u201c. Ta zajedni\u010dka \u017eiv\u010dana aktivnost zapravo predstavlja ono \u0161to mi do\u017eivljavamo kao sje\u0107anje. Znanstvenici jo\u0161 uvijek istra\u017euju to\u010dne detalje o tome kako to zapravo funkcionira.<\/p>\n\n\n\n Kako bi kratkoro\u010dno sje\u0107anje postalo dugoro\u010dno, mora biti oja\u010dano kroz proces koji se zove konsolidacija sje\u0107anja. Smatra se da se konsolidacija doga\u0111a putem nekoliko procesa. Jedan proces se naziva dugoro\u010dnom potencijacijom koja se sastoji od modificiranja i specifi\u010dnog na\u010dina rasta pojedina\u010dnih \u017eiv\u010danih stanica kako bi komunicirale sa svojim susjedima na druga\u010diji na\u010din.<\/p>\n\n\n\n Modifikacija mijenja povezanost izme\u0111u \u017eiv\u010danih stanica na dulje vrijeme, \u0161to stabilizira sje\u0107anje. Sve \u017eivotinje koje imaju dugoro\u010dno pam\u0107enje koriste ovaj osnovni stani\u010dni mehanizam. Me\u0111utim, ne moraju sva dugoro\u010dna sje\u0107anja nu\u017eno po\u010deti kao kratkoro\u010dna sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 uvijek postoje mnogi misteriji oko na\u0161ih sje\u0107anja. Kako to\u010dno se sje\u0107anja kodiraju unutar grupacija neurona? Koliko su \u0161iroko rasprostranjene te stanice koje kodiraju odre\u0111eno sje\u0107anje?<\/p>\n\n\n\n Kako je na\u0161a mo\u017edana aktivnost povezana s na\u010dinom na koji do\u017eivljavamo sje\u0107anja? Ova podru\u010dja istra\u017eivanja mo\u017eda jednog dana daju nova saznanja o tome kako mozak funkcionira i kako lije\u010diti probleme s pam\u0107enjem.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ljudsko pam\u0107enje odvija se u mnogim dijelovima mozga u isto vrijeme, i neke vrste sje\u0107anja ostaju s nama dulje od drugih. Od trenutka kada smo ro\u0111eni, na\u0161 je mozak bombardiran ogromnim koli\u010dinama informacijama o nama samima i o svijetu oko nas. Dakle, kako \u010duvamo sve \u0161to smo nau\u010dili i iskusili? Odgovor je – sje\u0107anja. Ljudi […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051666,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16787,20301],"class_list":["post-21046129","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-pamcenje","tag-sjecanja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21046129"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046129\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051666"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21046129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21046129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21046129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}