U mnogim dr\u017eavama ljudi postaju punoljetni kada navr\u0161e 18 godina, me\u0111utim prema znanstvenim istra\u017eivanjima odrasli postajemo tek u tridesetoj.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci sa Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge pod vodstvom profesora Petera Jonesa smatraju da je apsurdno misliti kako postajemo odrasle osobe s 18 godina. Kod nekih osoba adolescencija traje dugo, dok kod ostalih taj prijelaz prema odrasloj dobi pro\u0111e jako brzo.<\/p>\n
Najnovije spoznaje<\/a> o tome kako funkcionira mozak u razli\u010ditim periodima ljudskog \u017eivota imaju veliki utjecaj na dru\u0161tvo. Neuroznanstvenici smatraju kako ljudski mozak osamnaestogodi\u0161njaka<\/a> jo\u0161 uvijek prolazi kroz velike promjene.<\/p>\n U dvadesetima se zbog raznih situacija u kojima se nalazimo mogu javiti odre\u0111eni mentalni poreme\u0107aji koji se po\u010dinju rje\u0161avati kada u\u0111emo u tridesete.<\/p>\n Profesor Peter Jones ka\u017ee: “Smatram da je apsurdno definirati kada prelazimo iz djetinjstva u odraslu dob. Vjerojatno sustavima zdravstva, obrazovanja i prava odgovaraju takve definicije.” Prema njegovom mi\u0161ljenju ne postoji izravan prijelaz od djetinjstva u odraslu dob. Ljudi se nalaze na nekoj vrsti putanje.<\/p>\n Profesor Daniel Geschwind sa Sveu\u010dili\u0161ta California nagla\u0161ava kako postoje individualne varijable u razvoju ljudskog mozga. Smatra kako obrazovni sustavi grije\u0161e kada se vi\u0161e fokusiraju na grupu, a ne na pojedince. Postoje individualne putanje, razvoj koji traje i do dvadeset godina, ali to varira od pojedinca do pojedinca.<\/p>\n Ovo istra\u017eivanje i nove spoznaje posebno \u0107e pomo\u0107i znanstvenicima u prou\u010davanju ozbiljnih mentalnih bolesti kao \u0161to su \u0161izofrenija i neka druga stanja koja nastaju zbog slo\u017eene interakcije gena i okoline.<\/p>\n \u0160izofrenija se obi\u010dno dijagnosticira kod starijih adolescenata, a u dvadesetima se rizik za njeno pojavljivanje smanjuje. Razlog tomu se vjerojatno krije u razvojnim procesima u mozgu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kasnije nego \u0161to ste mislili<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21046161,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16366],"tags":[16493,19788],"class_list":["post-21046156","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-neuroznanost","tag-mozak","tag-tinejdzeri"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046156","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21046156"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046156\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21046161"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21046156"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21046156"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21046156"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}