{"id":21046470,"date":"2019-07-29T09:28:27","date_gmt":"2019-07-29T07:28:27","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21046470"},"modified":"2020-09-26T03:18:00","modified_gmt":"2020-09-26T01:18:00","slug":"korisniku-bionicke-ruke-vracen-osjet-dodira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/korisniku-bionicke-ruke-vracen-osjet-dodira\/","title":{"rendered":"Korisniku bioni\u010dke ruke vra\u0107en osjet dodira"},"content":{"rendered":"\n<p>Mu\u0161karcu koji je bez ruke ostao prije 17 godina ponovno je vra\u0107en osjet dodira putem bioni\u010dke ruke koju mo\u017ee kontrolirati mozgom.<\/p>\n\n\n\n<p>Kevenu Walgamottu je nakon nesre\u0107e amputirana ruka do lakta, a danas mo\u017ee vjerno osjetiti 119 razli\u010ditih taktilnih podra\u017eaja u bioni\u010dkoj ruci.<\/p>\n\n\n\n<p>Razlikuje velike, male, mekane ili tvrde predmete \u010dak i kad ima povez na o\u010dima, a mo\u017ee i rukovati osjetljivim predmetima i hranom. Svakodnevni zadaci, poput stavljanja vjen\u010danog prstena, guljenja banane ili tipkanja na mobitelu, vi\u0161e ne predstavljaju problem.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" width=\"825\" height=\"433\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/07\/45842.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21046469\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/07\/45842.jpg 825w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/07\/45842-300x157.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2019\/07\/45842-768x403.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 825px) 100vw, 825px\" \/><figcaption>Foto: YouTube<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Rad na razvoju bioni\u010dke ruke i zgloba traje ve\u0107 punih petnaest godina. Elektrode su implantirane u preostali dio Kevenove ruke i omogu\u0107uju komunikaciju izme\u0111u ruke i mozga. Ruka se mo\u017ee kretati u \u0161est razli\u010ditih smjerova i opremljena je s 19 senzora koji mogu detektirati dodir i poziciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Nizovi elektroda tuma\u010de signale koje Kevenov mozak \u0161alje \u017eivcima njegovih ruku, a ra\u010dunalo izvan njegova tijela pretvara ih u digitalne informacije. Postoji i prijenos ra\u010dunalno generiranih signala za dodir u njegove \u017eivce, koje zatim percipira i interpretira njegov mozak.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj posao obavio je tim sa Sveu\u010dili\u0161ta Utah, a rezultati su objavljeni u \u010dasopisu <em>Science Robotics<\/em>. <\/p>\n\n\n\n<p>Tim planira i pro\u0161iriti osjetilne informacije koje korisnici mogu primiti, uklju\u010duju\u0107i bol i temperaturu. Osim toga, budu\u0107i da ovaj prototip zahtijeva povezivanje sa stacionarnim ra\u010dunalom, razvijaju i prijenosni sustav za kori\u0161tenje bioni\u010dkih ruku u svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad su Kevena Walgamotta upitali za\u0161to je odlu\u010dio sudjelovati u ovom istra\u017eivanju, rekao je: &#8220;Imam prijatelje koji su ostali bez obje ruke. Ja se dobro snalazim s jednom rukom, ali njima bi ovo bilo zaista korisno. Nadam se da \u0107e ovo istra\u017eivanje biti odsko\u010dna daska za budu\u0107a pobolj\u0161anja&#8221;.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bez ruke je bio 17 godina, a danas bioni\u010dku ruku kontrolira mozgom<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21046468,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361],"tags":[19413],"class_list":["post-21046470","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","tag-bionicka-ruka"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21046470"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046470\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21046468"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21046470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21046470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21046470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}