{"id":21046490,"date":"2019-08-07T09:40:34","date_gmt":"2019-08-07T07:40:34","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21046490"},"modified":"2019-08-07T00:07:43","modified_gmt":"2019-08-06T22:07:43","slug":"neke-piranje-mogu-biti-vegetarijanci-a-neke-laju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/neke-piranje-mogu-biti-vegetarijanci-a-neke-laju\/","title":{"rendered":"Neke piranje mogu biti vegetarijanci, a neke laju"},"content":{"rendered":"\n<p>Biolozi tvrde da bi 300 piranja bilo dovoljno da za 5 minuta u potpunosti rastrgaju \u010dovjeka te\u0161kog 180 kilograma. Zbog takvih pri\u010da ljudi imaju dojam da su ove slatkovodne ribe predvidljive i jednoli\u010dne. Daleko od toga.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrsta piranja (Tometes camunani) koja nastanjuje Amazonu u dijelu dr\u017eave Para u Brazilu hrani se isklju\u010divo rije\u010dnom travom. Neke vrste \u010dak preferiraju biljnu hranu u odnosu na meso. Tipi\u010dna prehrana za piranje su \u0161kampi, crvi, le\u0161evi i druge ribe. Na njihovom meniju se ljudi, generalno, ne nalaze.<\/p>\n\n\n\n<p>Nekoliko vrsta pirapatinge (Piaractus brachypomus) otkriveno je u jezeru u  jugoisto\u010dnom Michiganu tijekom 2016. godine. Ove piranje-vegetarijanci poznate su po kockastim zubima koji podsje\u0107aju na &#8211; ljudske. Te ribe koriste svoje &#8220;ljudske&#8221; zube da krckaju sjemenke i ora\u0161aste plodove. Neke \u010dak imaju sposobnost da prije nego \u0161to ih pojedu, plodove odvoje od ljuske.<\/p>\n\n\n\n<p>Piranje koje se nalaze u vodama izvan Ju\u017ene Amerike uglavnom su ljubimci koje su njihovi vlasnici oslobodili. Pet ameri\u010dkih dr\u017eava je \u010dak zabranilo transport, kupovinu, posjedovanje te prodaju piranja zbog njihovih predatorskih karakteristika. <\/p>\n\n\n\n<p>Piranja s bijelim trbuhom (Pygocentrus natterei) je vrsta najpoznatija po grbe\u017eljivom pona\u0161anju. Ta vrsta se smatra veoma agresivnom, ali nije toliko opasna koliko se vjeruje. Obi\u010dno \u017eive u pli\u0107aku, u jatima od po nekoliko stotina jedinki. No njihova brojnost proizilazi iz potrebe za za\u0161titom, a ne lovom. Samo kada je nesta\u0161ica hrane i kada su izlo\u017eene izgladnjivanju one napadaju plijen ve\u0107i od sebe. Kada su gladne u stanju su rastrgnuti \u017ertvu u roku od nekoliko minuta.<\/p>\n\n\n\n<p>Kod tih istih piranja s bijelim trbuhom zastra\u0161uju\u0107i je i zvuk koji neke od njih mogu ispu\u0161tati. Zvuk koji podsje\u0107a na lave\u017e psa. Ovakvo \u0161to se doga\u0111a obi\u010dno kad se nalaze u sukobu s drugom piranjom. Druge dvije vrste zvukova karakteristi\u010dne za ove ribe su groktanje i \u0161krgutanje zubima.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Vegetarian Piranhas\" width=\"880\" height=\"660\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/EnptIOt9jGw?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Biolozi tvrde da bi 300 piranja bilo dovoljno da za 5 minuta u potpunosti rastrgaju \u010dovjeka te\u0161kog 180 kilograma. Zbog takvih pri\u010da ljudi imaju dojam da su ove slatkovodne ribe predvidljive i jednoli\u010dne. Daleko od toga. Vrsta piranja (Tometes camunani) koja nastanjuje Amazonu u dijelu dr\u017eave Para u Brazilu hrani se isklju\u010divo rije\u010dnom travom. Neke [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21046489,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17255],"class_list":["post-21046490","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-piranja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21046490"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046490\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21046489"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21046490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21046490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21046490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}