Stru\u010dnjaci vjeruju da se srce mo\u017ee o\u0161tetiti tijekom nesretnog doga\u0111aja i da na to, zapravo, utje\u010de – mozak.<\/p>\n\n\n\n
\u0160vicarski znanstvenici su prou\u010davali ljude s rijetkim stanjem zvanim sindrom slomljenog srca ili takotsubo kardiomiopatija. Slabljenje srca nastupa iznenadno, nakon stresnog i emotivnog doga\u0111aja ili \u0161oka. Rad objavljen<\/a> u \u010dasopisu European Heart Journal<\/em> sugerira kako um ima veliku ulogu na stres.<\/p>\n\n\n\n Iako se razlikuje od sr\u010danog udara prouzro\u010denog blokiranim krvnim \u017eilama, taj sindrom ima sli\u010dne simptome. Neki od njih su ote\u017eano disanje i bol u prsima.<\/p>\n\n\n\n Sindrom mo\u017ee biti privremen, ali i smrtonosan. U Velikoj Britaniji poga\u0111a oko 2.500 ljudi godi\u0161nje. To\u010dan uzrok nije poznat, ali stru\u010dnjaci vjeruju da se radi o povi\u0161enom adrenalinu.<\/p>\n\n\n\n Skenirani su mozgovi 15-ero bolesnika sa sindromom slomljenog srca. Vi\u0111ene su zamjetne razlike u usporedbi sa skenovima 39-ero zdravih pacijenata.<\/p>\n\n\n\n Uo\u010deno je manje komunikacije izme\u0111u regija mozga uklju\u010denih u kontroliranje emocija i automatskih tjelesnih odgovora, poput otkucaja srca. To su podru\u010dja mozga za koja se smatra da kontroliraju na\u0161 odgovor na stres.<\/p>\n\n\n\n “Emocije se obra\u0111uju u mozgu, stoga bolest potje\u010de iz mozga s utjecajem prema dolje, na srce”, rekla je jedna od autora studije, doktorica Jelena Rima-Ghadri.<\/p>\n\n\n\n Joel Rose iz Kardiomiopatije Velike Britanije, rekao je da je istra\u017eivanje ovog sindroma korisno, jer \u0107e pomo\u0107i u oblikovanju razumijevanja oblika kardiomiopatije koji \u010desto ostaju zagonetka.<\/p>\n\n\n\n