istra\u017eivanju iz 2012. godine<\/a> koje je utvrdilo da su ljudi koji su ometeni nekom tajnom obi\u010dno procjenjivali kako su odre\u0111eni zadaci te\u017ei nego \u0161to su u stvarnosti bili.<\/p>\n\n\n\nTakva iskrivljena percepcija \u010dak je zna\u010dila da su mislili da je odre\u0111ena udaljenost dalja nego \u0161to jest i da je nagib brda strmiji nego \u0161to je to bio slu\u010daj u stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n
Od 1000 sudionika je zatra\u017eeno da opi\u0161u tajnu koju \u010duvaju. Zatim su znanstvenici ru\u010dno formirali 38 \u0161irokih kategorija u koje bi se te tajne mogle svrstati.<\/p>\n\n\n\n
Razlikovane su stvari kao \u0161to su emocionalna nevjera (poput flerta) i seksualna nevjera (preljub).<\/p>\n\n\n\n
34 od ovih kategorija su navedene u dodatku studije zajedno s anketnim upitnikom.<\/p>\n\n\n\n
Neke tajne bile su toliko osobne sudionicima da se nisu uklapale niti u jednu od ostalih kategorija.<\/p>\n\n\n\n
U istra\u017eivanju su sastavljene kategorije pokazane potom novoj skupini sudionika. U prosjeku svaka osoba u tom trenutku je imala najmanje 13 tajni s tog popisa. Prema studiji, najmanje 5 od njih bile su one tajne koje ljudi nikada nisu nikome rekli.<\/p>\n\n\n\n
Naj\u010de\u0161\u0107e tajne:
60% – la\u017e ili financijska prevara
47% – kr\u0161enje povjerenja
33% – kra\u0111a, skrivena veza ili nezadovoljstvo poslom<\/p>\n\n\n\n
Studija je pokazala kako tajne itekako utje\u010du na nas, \u010dak i kad postoji prili\u010dno mala opasnost da \u0107e biti otkrivene.<\/p>\n\n\n\n
Mjerenjem u\u010destalosti lutanja uma zbog tajni, istra\u017eivanje je pokazalo kako ljudi \u010de\u0161\u0107e razmi\u0161ljaju o svojim tajnama, nego kad “aktivno skrivaju tajnu od osobe ili grupe ljudi”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jedna studija o psihologiji \u010duvanja tajni kategorizirala je vi\u0161e od 13 tisu\u0107a tajni. U svrhu istra\u017eivanja, tajna se definirala kao bilo kakva informacija koju je neka osoba namjeravala sakriti od jedne ili vi\u0161e osoba. Studija je prvi put objavljena u \u010dasopisu Journal of Personality and Social Psychology, a koautor je bio Michael Slepian. Temeljena je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065699,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[18063,17138,19494,23198,18030],"class_list":["post-21046936","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-percepcija","tag-privatnost","tag-psihologija","tag-tajne","tag-zivot"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21046936"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065700,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21046936\/revisions\/21065700"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065699"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21046936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21046936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21046936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}