{"id":21047284,"date":"2022-08-30T12:20:00","date_gmt":"2022-08-30T10:20:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.hr\/?p=21046076"},"modified":"2022-08-30T13:15:56","modified_gmt":"2022-08-30T11:15:56","slug":"ljudsko-lice-je-evoluiralo-zbog-potrebe-za-izrazavanjem-emocija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ljudsko-lice-je-evoluiralo-zbog-potrebe-za-izrazavanjem-emocija\/","title":{"rendered":"Ljudsko lice je evoluiralo zbog potrebe za izra\u017eavanjem emocija"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici su \u017eeljeli istra\u017eiti za\u0161to se lica dana\u0161njih ljudi toliko razlikuju od prija\u0161njih lica, kao i od na\u0161ih ro\u0111aka velikih majmuna.<\/p>\n\n\n\n<p>Zaklju\u010dili su kako je, uz prehranu i klimu, neverbalna komunikacija odigrala va\u017enu, ali zanemarenu ulogu.<\/p>\n\n\n\n<p>Rani &#8220;hominini&#8221; su stvorenja koja su vi\u0161e ljudska nego majmunolika i imala su nagla\u0161eni dio lica izme\u0111u obrva.<\/p>\n\n\n\n<p>Nasuprot tome imamo moderne ljude s razvijenim glatkim \u010delom s vidljivijim, dlakavim obrvama koje su sposobne za veliki raspon pokreta.<\/p>\n\n\n\n<p>Druge promjene u obliku lica te anatomiji mi\u0161i\u0107a omogu\u0107ile su izra\u017eavanje \u0161irokog raspona suptilnih emocija. To uklju\u010duje prepoznavanje i simpatije.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Danas mo\u017eemo koristiti na\u0161a lica za signaliziranje vi\u0161e od 20 razli\u010ditih kategorija emocija putem kontrakcije ili opu\u0161tanja mi\u0161i\u0107a&#8221;, poja\u0161njava profesor Paul O&#8217;Higgins sa Sveu\u010dili\u0161ta u Yorku.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8221;Znamo da su i drugi faktori poput <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/prehrana-muskarca-utjece-na-zdravlje-buducih-mu-potomaka\/\">prehrane<\/a>, respiratorne fiziologije ili klime pridonijeli oblikovanju modernog ljudskog lica, no tuma\u010denje njegove evolucije isklju\u010divo u smislu tih faktora bilo bi suvi\u0161e jednostavno.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Prehrambene navike su imale zna\u010denje u oblikovanju ljudskog lica, <a href=\"https:\/\/www.nature.com\/articles\/s41559-019-0865-7\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">isti\u010de se u studiji<\/a> objavljenoj u \u010dasopisu <em>Nature Ecology and Evolution.&nbsp;<\/em>Lica su se smanjila jer je sposobnost kuhanja i procesuiranja hrane dovela do smanjenja potrebe za \u017evakanjem.<\/p>\n\n\n\n<p>To smanjenje lica je postalo izra\u017eeno od poljoprivredne revolucije i prelaska s lovaca na poljoprivrednike, a zatim i na \u017eivot u gradovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Svaki korak je rezultirao potro\u0161njom prera\u0111ene hrane i manje tjelesnog napora, tvrde znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eMek\u0161a moderna prehrana i industrijalizirana dru\u0161tva mogu zna\u010diti da se ljudsko lice i dalje smanjuje&#8221;, tvrdi prof. O&#8217;Higgins.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Me\u0111utim, postoje i ograni\u010denja u pogledu toga koliko se ljudsko lice mo\u017ee izmijeniti. Primjerice, disanje zahtijeva dovoljno veliku nosnu \u0161upljinu&#8221;, dodao je&nbsp;O&#8217;Higgins.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici su \u017eeljeli istra\u017eiti za\u0161to se lica dana\u0161njih ljudi toliko razlikuju od prija\u0161njih lica, kao i od na\u0161ih ro\u0111aka velikih majmuna. Zaklju\u010dili su kako je, uz prehranu i klimu, neverbalna komunikacija odigrala va\u017enu, ali zanemarenu ulogu. Rani &#8220;hominini&#8221; su stvorenja koja su vi\u0161e ljudska nego majmunolika i imala su nagla\u0161eni dio lica izme\u0111u obrva. Nasuprot [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066147,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[17002,16794,18239,18498],"class_list":["post-21047284","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-emocije","tag-komunikacija","tag-lice","tag-prehrana"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21047284"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047284\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066148,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047284\/revisions\/21066148"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066147"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21047284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21047284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21047284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}