{"id":21047299,"date":"2022-06-19T17:07:00","date_gmt":"2022-06-19T15:07:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.hr\/?p=21046154"},"modified":"2022-06-19T18:11:43","modified_gmt":"2022-06-19T16:11:43","slug":"odrastanje-u-siromastvu-mijenja-strukturu-djecjeg-mozga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/odrastanje-u-siromastvu-mijenja-strukturu-djecjeg-mozga\/","title":{"rendered":"Odrastanje u siroma\u0161tvu mijenja strukturu dje\u010djeg mozga"},"content":{"rendered":"\n<p><a href=\"http:\/\/www.jneurosci.org\/content\/39\/8\/1365\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Dugotrajna analiza<\/a> nekoliko stotina adolescentskih mozgova pokazala je da socioekonomski status (SES) obitelji mo\u017ee igrati bitnu ulogu u razvoju klju\u010dnih podru\u010dja mozga odgovornih za u\u010denje, jezik i emocionalni razvoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi prou\u010dili efekte dohotka i razine obrazovanja roditelja i kognitivnog razvoja njihovog djeteta, znanstvenici Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje skenirali su mozgove vi\u0161e od 600 osoba tijekom njihovog \u017eivota u dobi od 5 do 25 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Zatim su usporedili neuro-slike u odnosu na podatke o obrazovanju i zanimanju njihovih roditelja, kao i IQ svakog sudionika.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad je u pitanju veza izme\u0111u anatomije mozga i SES-a, malo se toga mijenja od djetinjstva do rane odraslosti. To je navelo znanstvenike da vjeruju kako je pred\u0161kolski \u017eivot klju\u010dno vrijeme u kojem se po\u010dinju razvijati prve veze izme\u0111u socijalno-ekonomskog statusa (SES) i organizacije mozga.<\/p>\n\n\n\n<p>Pokazalo se kako je socio-ekonomski status u pozitivnoj vezi s ukupnim volumenom sive materije, a manje s volumenom bijele materije. Tako\u0111er je bio povezan s razinama volumena u prefrontalnom korteksu, dijelu mozga povezanim s razvojem li\u010dnosti i hipokampusom (koji regulira emocije).<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Prona\u0161li smo vezu izme\u0111u SES-a i ukupnih volumena mozga, kortikalnog lista i&nbsp; odvojene subkortikalne strukture&#8221;, napisali su autori u studiji objavljenoj u&nbsp;<em>Journal of Neuroscience. <\/em>Dodali su&nbsp;da su podru\u010dja mozga odgovorna za emocionalni razvoj, u\u010denje i jezi\u010dne vje\u0161tine bila kompleksija kod osoba \u010diji su roditelji bili obrazovaniji i imali profesionalne karijere.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvena zajednica odavno zna da <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/9299837\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">SES u dje\u010djoj dobi utje\u010de i na kognitivni razvoj i na mentalno zdravlje,<\/a> ali na\u010din na koji mijenja odre\u0111ene strukture u mozgu nije jo\u0161 prije bio podrobno opisan.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Rani razvoj mozga odvija se u kontekstu iskustva i okoline svakog pojedinog djeteta, koje se zna\u010dajno razlikuju kao funkcije socioekonomskog statusa (SES)&#8221;, tvrde autori.<\/p>\n\n\n\n<p>Rani razvoj mozga je pod utjecajem ranog \u017eivotnog iskustva i okoline, \u0161to mo\u017ee varirati ovisno o socioekonomskom statusu, kao \u0161to su prihodi njihovih roditelja, obrazovanje i zanimanje. Pokazalo se da ti faktori utje\u010du na mentalno zdravlje djeteta, kognitivni razvoj i akademska postignu\u0107a. Razumijevanjem kako takve stvari fizi\u010dki mijenjaju klju\u010dne strukture unutar mozga znanstvenici su mogli razumjeti kako je SES povezan s razli\u010ditim \u017eivotnim ishodima, poput zdravlja i postignu\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dugotrajna analiza nekoliko stotina adolescentskih mozgova pokazala je da socioekonomski status (SES) obitelji mo\u017ee igrati bitnu ulogu u razvoju klju\u010dnih podru\u010dja mozga odgovornih za u\u010denje, jezik i emocionalni razvoj. Da bi prou\u010dili efekte dohotka i razine obrazovanja roditelja i kognitivnog razvoja njihovog djeteta, znanstvenici Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje skenirali su mozgove vi\u0161e od 600 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065684,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16554,23196,16493,23195,19912,18281],"class_list":["post-21047299","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-djeca","tag-djecji-mozak","tag-mozak","tag-odrastanje","tag-razvoj","tag-siromastvo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21047299"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065685,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047299\/revisions\/21065685"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21047299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21047299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21047299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}