{"id":21047316,"date":"2022-05-04T09:10:00","date_gmt":"2022-05-04T07:10:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.hr\/?p=21046235"},"modified":"2022-05-04T11:59:33","modified_gmt":"2022-05-04T09:59:33","slug":"mladuncad-o-kojoj-brinu-oba-roditelja-razvija-veci-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/mladuncad-o-kojoj-brinu-oba-roditelja-razvija-veci-mozak\/","title":{"rendered":"Mladun\u010dad o kojoj brinu oba roditelja razvija ve\u0107i mozak"},"content":{"rendered":"\n

Generalno govore\u0107i, \u0161to je mozak ve\u0107i u odnosu na tijelo – organizam je inteligentniji.<\/p>\n\n\n\n

\u017denke mnogih ve\u0107ih sisavaca ne mogu same podnijeti energetski tro\u0161ak samostalnog podizanja mladun\u010dadi i moraju se osloniti na pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ranije se smatralo da nije toliko va\u017eno poma\u017ee li majci kod mladun\u010dadi njihov otac ili neki drugi \u010dlan \u017eivotinjske zajednice. Ipak, velika studija<\/a> evolucijske biologinje Sandre Heldstab i njezinih kolega s antropolo\u0161kog odjela sveu\u010dili\u0161ta u Z\u00fcrichu pokazala je da je itekako bitno tko poma\u017ee majci.<\/p>\n\n\n\n

Analizom podataka o 480 vrsta sisavaca pokazalo se da je pomo\u0107 raznih \u010dlanova zajednice manje u\u010dinkovita od o\u010deve pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Dobar primjer su vukovi i afri\u010dki divlji psi, dvije vrste s razmjerno velikim mozgom u odnosu na tijelo, kojima starija bra\u0107a ne poma\u017eu kad nema dovoljno hrane. \u0160tovi\u0161e, \u010dak i ukradu plijen \u0161to ga roditelji donesu mladun\u010dadi. Nasuprot tomu, otac se \u017ertvuje za mladun\u010dad kada se stanje u okoli\u0161u pogor\u0161a te nema dovoljno hrane.<\/p>\n\n\n\n

U drugim primjerima, poput merkata ili prerijskih voluharica, starija bra\u0107a u pubertetu \u010desto prebjegnu drugoj skupini i, suprotno od o\u010deva, na njihovu se pomo\u0107 ne mo\u017ee ra\u010dunati.<\/p>\n\n\n\n

Ako je pomo\u0107 koju majka prima nekonzistentna, evolucija bira alternativne puteve. Tako kod vrsta kod kojih mu\u017ejaci ne poma\u017eu u podizanju mladun\u010dadi, poput lavova, lavice ne dobivaju nekoliko mladih s ve\u0107im mozgom, nego vi\u0161e njih s manjim.<\/p>\n\n\n\n

Kada lavica dobije dovoljno pomo\u0107i, obi\u010dno pre\u017eivi cijelo leglo. U suprotnom, neki mladunci znaju ugibati. Znanstvenici tvrde da se priroda tako pobrine da \u017eenka ne ula\u017ee nepotrebnu energiju u leglo mladun\u010dadi s velikim mozgovima koji \u0107e uginuti zbog nedostatka pouzdanih pomaga\u010da.<\/p>\n\n\n\n

“U svijetu sisavaca je pouzdana jedino pomo\u0107 o\u010deva. Mi ljudi, ipak, mo\u017eemo ra\u010dunati i na pomo\u0107 drugih”, rekla je dr. Heldstab.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Generalno govore\u0107i, \u0161to je mozak ve\u0107i u odnosu na tijelo – organizam je inteligentniji. \u017denke mnogih ve\u0107ih sisavaca ne mogu same podnijeti energetski tro\u0161ak samostalnog podizanja mladun\u010dadi i moraju se osloniti na pomo\u0107. Ranije se smatralo da nije toliko va\u017eno poma\u017ee li majci kod mladun\u010dadi njihov otac ili neki drugi \u010dlan \u017eivotinjske zajednice. Ipak, velika […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065518,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[17742,23170,16493,23171,20064,16712],"class_list":["post-21047316","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-majka","tag-mladuncad","tag-mozak","tag-otac","tag-roditelji","tag-sisavci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21047316"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047316\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065519,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047316\/revisions\/21065519"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065518"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21047316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21047316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21047316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}