{"id":21047317,"date":"2022-10-03T22:33:00","date_gmt":"2022-10-03T20:33:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.hr\/?p=21046240"},"modified":"2022-10-03T23:40:12","modified_gmt":"2022-10-03T21:40:12","slug":"razmisljanje-o-visestrukim-identitetima-potice-fleksibilnost-kod-djece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/plus\/psihologija\/razmisljanje-o-visestrukim-identitetima-potice-fleksibilnost-kod-djece\/","title":{"rendered":"Razmi\u0161ljanje o vi\u0161estrukim identitetima poti\u010de fleksibilnost kod djece"},"content":{"rendered":"\n<p><a href=\"https:\/\/onlinelibrary.wiley.com\/doi\/10.1111\/desc.12871\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">U studiji u \u010dasopisu Developmental Science<\/a>, tim sa Sveu\u010dili\u0161ta Duke pod vodstvom Sarah Gaither ponudio je dokaz da poticanje djece na razmi\u0161ljanje o vlastitim vi\u0161estrukim identitetima pove\u0107ava njihove vje\u0161tine rje\u0161avanja problema i fleksibilno razmi\u0161ljanje.<\/p>\n\n\n\n<p>U prvom od 3 istra\u017eivanja, razdvojeno je 48 \u0161estogodi\u0161njaka i sedmogodi\u0161njaka u 2 skupine. Prva grupa je bila pokusna, a njezini su \u010dlanovi provodili vrijeme kratko promi\u0161ljaju\u0107i o svojim razli\u010ditim dru\u0161tvenim identitetima kao \u0161to su &#8216;prijatelj&#8217;, &#8216;djevoj\u010dica&#8217; ili &#8216;\u010ditatelj&#8217;. Taj proces bi zavr\u0161io rije\u010dima znanstvenika: &#8220;Ba\u0161 je cool da ste tako mnogo stvari istovremeno&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Druga grupa je bila kontrolna, a njezini \u010dlanovi su kratko razgovarali sa znanstvenicima o njihovih 8 tjelesnih atributa, npr. dvije noge, dvije ruke, usta itd. Proces bi jednako zavr\u0161io rije\u010dima znanstvenika: &#8220;Ba\u0161 je cool da imate tako mnogo stvari istovremeno&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Sva djeca su potom odradila 4 razli\u010dita testa rje\u0161avanja problema i fleksibilnog razmi\u0161ljanja. U jednom testu su trebali na\u0107i na\u010din da medvjed sa zdjelom punom lego kocaka dosegne med koji se nalazi visoko na stablu (re\u010deno im je da \u010dak ni kada bi poslo\u017eili sve lego kocke, medvjed ne bi uspio dosegnuti med). U drugom su testu trebali na\u0107i nove na\u010dine za kori\u0161tenje kutija za nakit. U tre\u0107em su trebali kategorizirati kolekciju fotografija 16 osoba na \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e na\u010dina. U posljednjem testu su razgovarali, pak, s lutkom koja je iznijela 16 tvrdnji o razli\u010ditim parovima predmeta ili \u017eivih bi\u0107a koji pripadaju istoj kategoriji. Kada bi se dijete slo\u017eilo s lutkom, to bi bio znak fleksibilnog razmi\u0161ljanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati su bili zanimljivi. Djeca koja su vi\u0161e razmi\u0161ljala o svojim vi\u0161estrukim identitetima nadma\u0161ila su djecu iz kontrolne grupe u sva 4 testa. Primjerice, polovica djece u pokusnoj grupi rije\u0161ila je zagonetku s medvjedom, a u kontrolnoj grupi ju je rije\u0161ilo samo 12.5%.<\/p>\n\n\n\n<p>U dvije naredne studije s vi\u0161e desetaka djece, pokazalo se kako promi\u0161ljanje o vi\u0161estrukim identitetima drugih ljudi nema jednako koristi kao promi\u0161ljanje o svojim identitetima. Ba\u0161 kao i da su neki od rezultata povezanih sa promi\u0161ljanjem o svojim vi\u0161estrukim identitetima bili ve\u0107i kada su identiteti bili formulirani kao stabilan dio sebstva (&#8216;pomaga\u010d&#8217;), a ne kao prolazna sklonost (voli pomagati).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U studiji u \u010dasopisu Developmental Science, tim sa Sveu\u010dili\u0161ta Duke pod vodstvom Sarah Gaither ponudio je dokaz da poticanje djece na razmi\u0161ljanje o vlastitim vi\u0161estrukim identitetima pove\u0107ava njihove vje\u0161tine rje\u0161avanja problema i fleksibilno razmi\u0161ljanje. U prvom od 3 istra\u017eivanja, razdvojeno je 48 \u0161estogodi\u0161njaka i sedmogodi\u0161njaka u 2 skupine. Prva grupa je bila pokusna, a njezini [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066278,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16554,17012],"class_list":["post-21047317","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-djeca","tag-kreativnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047317","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21047317"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047317\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066279,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21047317\/revisions\/21066279"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066278"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21047317"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21047317"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21047317"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}